POCETNA STRANA

 
SEMINARSKI RAD IZ PROGRAMIRANJA
 

ALGORITMI
(pojam, strukture, kodiranje i programske strukture)


Algoritam predstavlja skup akcija sa definiranim redoslijedom njihovog obavljanja, koji primijenjen na polazni skup podataka, dovodi do traženih rezultata.
U procesu programiranja, skup akcija definiran je mogućnostima računala, odnosno naredbama programskog jezika koji se koristi, dok se redoslijed izvršavanja akcija zadaje pomoću algoritamskih (programskih) struktura.


ALGORITAM

Algoritam je skup pravila ili pravilo sa svojstvom preciznošću, jednoznačnosti te obuhvaća konačan broj koraka, a svaki korak je opisan instrukcijom. Instrukcije moraju biti izvedive i jednoznačne.Algoritam opisuje rješavanje nekoga problema.
Postupak obavljanja algoritma je algoritamski proces. Algoritam ima definirane početne objekte nad kojima se obavljaju operacije, a ishod toga je skup rezultata tj. završnih objekata i on je djelotvoran.
Da bi algoritam bio učinkovit rezultat se mora dobiti u prihvatljivom ili razumnom vremenu. Insturkcije se mogu izvršiti nekoliko puta te instrukcije morajuu pokazivati na ponavljanje, ali za bilo koju vrijednost ulaznih podataka algoritam završava nakon konačnog broja ponavljanja.
Kod zapisivanja algoritama upotrebljava se programski jezik C, riječ je o nedovršenom kodu gdje su neki nizovi naredbi zamijenjeni tekstom. Analiza algoritma podrazumijeva procjenu vremena za izvršavanje toga algoritma, a vrijeme se poistivjećuje sa brojem operacija koje odgovarajući program treba obaviti i on se izražava kao funkcija.


Algoritam se zapisuje u :

• Obliku pseudo jezika ( govornog jezika koji oponaša programski jezik)
• Grafičkom obliku tzv. Blok dijagram ili dijagram tijeka programa

Blok dijagram
Slika: BLOK DIJAGRAM


OBLIKOVANJE ALGORITMA

Oblikovanje algoritama se dijeli na tehnike: podijeli pa vladaj, dinamičko programiranje, pohlepni pristup i backtracking. Svaka od ovih metoda ne garantira točno rješenje problema i zbog toga se uvijek treba napraviti provjera.


PODIJELI PA VLADAJ

Metoda podijeli pa vladaj se dijeli na tri primjera: sortiranje sažimanjem, traženjem elemenata u listi i množenje dugačkih cijelih brojeva. Algoritam merge za sortiranjem liste se može tumačiti da što je lista dulja to ju je teže sortirati, velika sortirana lista se dobiva relativno jednostavnim postupkom sažimanja malih sortiranih lista.

Primjer 1.
Sortiranje sažimanjem

Sortiranje sazimanjem - algoritam

 

 

PROGRAMSKE STRUKTURE

 

Postoje tri programske strukture a to su:

1. Linijska (slijed)
2. Razgranata (selekcija)
3. Ciklička (iteracija)



1. Linijska (slijed) programska struktura:
-sve akcije se izvršavaju točno jednom u redoslijedu u kome su navedene.

Linijska programska struktura

SHEMA: Linijska programska struktura


2. Razgranata (selekcija) programska struktura:
omogućava da se od više grupa akcija koje se nalaze u različitim granama razgranate strukture, izabere ona koja će se izvršiti jednom, dok se sve ostale grupe akcija neće izvršiti ni jednom.

 

Razgranata algoritamska struktura
Shema: Razgranata algoritamska struktura

 

 

3.Ciklička (iteracija) programska struktura:
skup akcija može se izvršiti više puta.

Ciklicka programska struktura
Shema: Ciklička programska struktura


Algoritamsko rješenje bilo kojeg problema može se uvijek zapisati korištenjem samo ove tri strukture.

 

ALGORITAMSKE STRUKTURE

 

1. Slijedna (linearne ili sekvencijalne)


• Početak i kraj
• Definiranje varijabli i konstanti
• Ulaz
• Izlaz
• Aritmetičke i logičke operacije

2. Struktura bezuvjetnog skoka

3. Struktura grananja (sadrži logičke operacije) kombinira se sa:

- Slijednom strukturom
- Strukturom bezuvjetnog skoka


4. Struktura iteracije (ponavljanja ili petlje)

 

STRUKTURA BEZUVJETNOG SKOKA (narušavanje linearnosti)

 

  • Koristi se za testiranje algoritma (preskače dio algoritma)
  • Izaziva grešku bezuvjetnog ponavljanja( tzv. Beskonačna petlja ili iteracija)
  • Kombinira se s strukturom grananja radi narušavanja linearnosti / uspostavljanja ponavljanja (dijela) algoritma.
PSEUDO JEZIK
BLOK DIJAGRAM
x. Idi na y
Gdje su x i y brojevi linija algoritma
bez obzira na smjer
Struktura bezuvjetnog skoka

 

SLOŽENE ALGORITAMSKE STRUKTURE

 

Složene algoritamske strukture nastaju kada se u elementarnim strukturama pojedini algoritamski koraci zamjene drugim algoritamskim koracima ili dugim elementarnim strukturama. Tako se na osnovama navedenog principa nadgradnje mogu dati pravila za dobijanje složenih algoritamskih struktura.

To se postiže:

1) kada se u prostoj linijskoj strukturi u sastavu razgranate linijske ili ciklične strukture algoritamski korak prve vrste (ne dovodi do grananja algoritma i ima jedan ulaz i jedan izlaz) zamjeni algoritamskim korakom druge vrste (dovodi do grananja algoritma i ima jedan ulaz i više izlaza)

2) kada se u prostoj linijskoj strukturi u sastavu razgranate linijske ili ciklične strukture algoritamski korak prve vrste zamjeni novom razgranatom linijskom ili cikličnom strukturom;

3) zamjenom algoritamskog koraka proizvoljne elementarne strukture algoritamskim korakom za poziv potprograma

4) kada se u već formiranim algoritamskim strukturama ponavljaju zamjene iz pravila danih u točkama (1), (2) i (3).

Primjenom navedenih pravila mogu se formirati najraznovrsnije složene algoritamske strukture.

Jedna od mogućih klasifikacija ovih struktura je:

- složene razgranate linijske strukture
- složene ciklične strukture
- složene razgranate i ciklične strukture
- algoritamske strukture sa potprogramim

Napomena: Za složene algoritamske strukture dobijene principom nadgradnje se može postaviti i zahtjev da budu strukturirane (da imaju jedan ulaz i jedan izlaz) čime se zadovoljava princip strukturnosti primjenom tog zahtjeva u većini slučajeva algoritamske strukture postaju logički preglednije i pogodnije za programsku realizaciju.


KANONSKE I NEKANONSKE ALGORITAMSKE STRUKTURE


Kombinacijom elementarnih struktura formiraju se kanonske, kvazi-kanonske i nekanonske algoritamske strukture.

Postoje 4 kanonske, 5 kvazi-kanonskih i 2 nekanonske algoritamske strukture a to su :

1. kanonske algoritamske strukture

- kanonska linijska struktura
- kanonska razgranata struktura
- kanonska ciklička struktura

2. kvazi- kanonske algoritamske strukture

3. nekanonske algoritamske strukture


TESTIRANJE ALGORITMA

Izvodi se kao i u matematici uvrštavanjem vrijednosti u algoritam.Algoritam se testira sekvencijalno praćenjem svakog reda (instrukcije) algoritma od početka do kraja, uz zapisivanje vrijednosti koje varijable usput poprimaju, da bi se u konačnici i saznala konačna vrijednost izlaznih varijabli.

Pr. Zadatka:

Kolika je vrijednost varijable s nakon izvođenja algoritma, ako za x učitamo 2, a za y učitamo 5:

1. X=0, Y=0, S=0
2. Učitaj X
3. Učitaj Y
4. S=S+Y
5. Ispiši S               S = 5

 

KODIRANJE

Algoritam započinje s praznim rječnikom, no uzmimo neki trenutak u tijeku kodiranja, kad rječnik već sadrži neke stringove. Analiziramo prefiks koji slijedi u ulaznoj struji, počevši sa praznim prefiksom. Ako njemu odgovarajući string (prefiks + sljedeći znak, odnosno P+Z) postoji u rječniku, proširujemo prefiks P znakom Z. Proširenje ponavljamo sve dok ne dobijemo string koji ne postoji u rječniku. Tada na izlaz pošaljemo kodnu riječ koja odgovara P-u, a zatim i znak Z. Sljedeći prefiks koji analiziramo direktno se nastavlja na obrađeni.
Poseban je slučaj ako u rječniku ne postoji ni početni string od samo jednog znaka (to se uvijek događa na početku kodiranja). Tada se na izlaz alje posebna kodna riječ koja označava prazni string. Iza nje se šalje dotični znak i taj se znak dodaje u rječnik.
Izlaz iz algoritma su parovi kodna riječ-znak (K,Z). Svaki put kad se taj par pošalje na izlaz, string iz rječnika koji odgovara kodnoj riječi K proširi se znakom Z i taj novi string se doda u rječnik. To znači da u trenutku kad dodajemo neki string, u rječniku već postoje svi stringovi dobiveni oduzimanjem znakova s kraja tog stringa.


Algoritam za kodiranje


1. Na početku su rječnik i P prazni;
2. Z := sljedeći znak u ulaznoj struji;
3. Postoji li string P+Z u rječniku?
a. ako postoji, P := P+Z (P proširi Z-om);
b. ako ne postoji,
--u izlaznu struju pošalji dva podatka, i to:
- kodnu riječ stringa jednakog P-u (ako je P prazan, šalji nulu);
- Z, u istom obliku kao što je učitan iz ulazne struje;
--na prvo prazno mjesto u rječniku zapii string P+Z;
--isprazni P;
c. ima li još znakova u ulaznoj struji?
--ako ima, vrati se na korak 2;
--ako nema:
- ako P nije prazan, u izlaznu struju pošalji kodnu riječ stringa jednakog P-u;
- KRAJ

ZAKLJUČAK


Algoritamske strukture važan dio programiranja, pomoću njih se zadaje redoslijed izvršavanja akcija, tj. problema. One su bitan dio algoritama, jer se algoritmi nikako ne mogli strukturirati , tj rješavati. Algoritam je postupak kojim se u konačnom broju koraka i u konačnom vremenu dolazi do rješenja problema ili spoznaje da rješenja nema. Svaka vrsta stroja za obradu podataka ima svoj jezik i ne može se koristiti na drugom stroju, čak ni na različitim strojevima istog proizvođača.


LITERATURA


http://bs.wikipedia.org/wiki/Programiranje

http://www.pmfst.hr/~stankov/Programiranje_I_WWW/Osnove%20programiranja/APL_SW2.PDF

http://www.pmfst.hr/~stankov/Programiranje_I_WWW/Ppt_prezentacije/strukture.pdf

Grbavac, V., Informatika

PROCITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
ASTRONOMIJA | BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA | BIOLOGIJA | EKONOMIJA | ELEKTRONIKA | ELEKTRONSKO POSLOVANJE | EKOLOGIJA - EKOLOŠKI MENADŽMENT | FILOZOFIJA | FINANSIJE |  FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZANSKI    MENADŽMENT | FINANSIJSKI MENADŽMENT | FISKALNA EKONOMIJA | FIZIKA | GEOGRAFIJA | INFORMACIONI SISTEMI | INFORMATIKA | INTERNET - WEB | ISTORIJA | JAVNE FINANSIJE | KOMUNIKOLOGIJA - KOMUNIKACIJE | KRIMINOLOGIJA | KNJIŽEVNOST I JEZIK | LOGISTIKA | LOGOPEDIJA | LJUDSKI RESURSI | MAKROEKONOMIJA | MARKETING | MATEMATIKA | MEDICINA | MEDJUNARODNA EKONOMIJA | MENADŽMENT | MIKROEKONOMIJA | MULTIMEDIJA | ODNOSI SA JAVNOŠCU |  OPERATIVNI I STRATEGIJSKI    MENADŽMENT | OSNOVI MENADŽMENTA | OSNOVI EKONOMIJE | OSIGURANJE | PARAPSIHOLOGIJA | PEDAGOGIJA | POLITICKE NAUKE | POLJOPRIVREDA | POSLOVNA EKONOMIJA | POSLOVNA ETIKA | PRAVO | PRAVO EVROPSKE UNIJE | PREDUZETNIŠTVO | PRIVREDNI SISTEMI | PROIZVODNI I USLUŽNI MENADŽMENT | PROGRAMIRANJE | PSIHOLOGIJA | PSIHIJATRIJA / PSIHOPATOLOGIJA | RACUNOVODSTVO | RELIGIJA | SOCIOLOGIJA |  SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE | SPORT - MENADŽMENT U SPORTU | STATISTIKA | TEHNOLOŠKI SISTEMI | TURIZMOLOGIJA | UPRAVLJANJE KVALITETOM | UPRAVLJANJE PROMENAMA | VETERINA | ŽURNALISTIKA - NOVINARSTVO


preuzmi seminarski rad u wordu » » »   

Besplatni Seminarski Radovi

SEMINARSKI RAD