ORGANIZOVANJE TAKMICENJA U FITNESU | SEMINARSKI RAD SPORT

Savremeni sistem sporta u svijetu doživljava neprekidne, duboke, kvalitativne, kvantitativne i strukturalne transformacije, koje proističu iz sve novijih društvenih, ekonomskih, političkih i tehnoloških uslova razvoja društva. Sve bolji sportski rezultati koji se posljednjih godina postižu u raznim sportovima, u znatnoj su mjeri promijenili shvatanja i karakter rada u sportu i postavili nove zahtjeve za rješavanje niza aktuelnih zadataka na integralnoj osnovi. Da bi se postigao vrhunski kvalitet u sportu, neophodno je kreirati, modifikovati, organizovati i kontinuirano operacionalizovati tekuće i završne pripreme vrhunskih sportista, i uporedo s tim, raditi na pronalaženju najpogodnijih organizacionih oblika, metoda i sadržaja rada u pripremanju vrhunskih sportista reprezentativnog nivoa za najveća sportska ostvarenja. U tu svrhu neophodno je posebnu pažnju posvetiti izradi optimalnog takmičarskog plana, prije svega, određivanjem najvažnijih nastupa i postizanja vrhunskih sportskih rezultata na domaćim i međunarodnim takmičenjima, kao i utvrđivanjem kriterijuma i mjerila za finansiranje priprema kandidata za velika takmičenja.

Fitness kao pojam uvriježio se u našem jeziku. Najčešće ga koristimo kao sinonim za vježbanje na spravama, te se često čuje: "Idem na fitness 2x tjedno". "Tamo je dobar fitness instruktor". "Znam dobar fitness centar u blizini svoje kuće". Fitness je puno više od toga ili, bolje rečeno, fitness je pojam za sve što nas čini fit. Označava stanje dobrog tjelesnog i mentalnog zdravlja, dobre tjelesne kondicije nastale kao rezultat redovitog tjelesnog vježbanja i pravilne prehrane.

Osjećati se dobro u vlastitoj koži, biti zdrav i sposoban za obavljenje svakodnevnih zadaća, biti fit, cilj je svakog pojedinca. O pozitivnom utjecaju tjelesne aktivnosti na zdravlje govore mnogobrojni znanstveni radovi, te se pojavio i termin zdravstvenog fitnessa (health-related fitness) kojim su označene one sastavnice fitnessa na koje tjelesna aktivnost može povoljno ili nepovoljno utjecati, pa se time i odraziti na zdravstveni status (Heimer i Mišigoj-Duraković 1999.). Visoki stupanj zdravlja doprinosi kvalitetnom životu u cjelini kao i uspješnoj borbi protiv stresa. Svakodnevne, redovite i kontinuirane aktivnosti doprinose poboljšanju našeg ukupnog zdravstvenog i tjelesnog fitnessa. Osoba koja je fit ne mora nužno postizati vrhunske, natjecateljske rezultate, ali se podrazumijeva da ima dobar stupanj izdržljivosti, mišićne snage i fleksibilnosti, a nisu zanemarene niti ravnoteža i koordinacija. Odgovarajuća tjelesna težina (poželjan odnos masne i nemasne mase tijela), dobra krvna slika, genetska predispozicija, dobre prehrambene navike, te način života i rada samo su još neki od čimbenika koji doprinose dobrom stanju organizma. Preporuke za očuvanje i poboljšanje zdravlja od strane Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organization) je redovita, svakodnevna tjelesna aktivnost umjerenog intenziteta. Odabir aktivnosti ovisi o sklonostima, sposobnostima, znanju, željama i mogućnostima svakog pojedinca. S obzirom na klimatske uvijete, godišnja doba i ponude mjesta u kojem se živi, dobro je kombinirati više oblika tjelesne aktivnosti. Aerobna izdržljivost koju nazivamo i kondicija, jedna je od najvažnijih sposobnosti za očuvanje zdravlja. Prema American College of Sports Medicine aerobni trening je bilo koji oblik tjelesne aktivnosti koji se izvodi aktiviranjem velikih mišićnih grupa, najmanje 20 minuta u kontinuitetu, od 60-80% intenziteta određen za svakog pojedinca.

2. POJAM FITNESS

Fitness je pojam koji označava stanje dobrog fizičkog i mentalnog zdravlja, dobre fizičke kondicije nastale kao rezultat redovnog tjelesnog vježbanja i pravilne prehrane, kao i sposobnost za obavljanje bilo koje vrste profesionalnih i dnevnih aktivnosti bez osjećaja preopterećenja.Visoki stupanj zdravlja doprinosi kvalitetnom životu u cjelini kao i uspješnoj borbi protiv stresa. Svakodnevne, redovite i kontinuirane aktivnosti doprinose poboljšanju našeg zdravstvenog i tjelesnog fitnessa, te nas čine fit.Osoba koja je fit ne mora nužno postizati vrhunske, natjecateljske rezultate, ali se podrazumijeva da ima dobar stupanj izdržljivosti, mišićne snage, fleksibilnosti, ravnoteže i koordinacije. Odgovarajuća tjelesna težina (poželjan odnos masne i nemasne mase tijela), dobra krvna slika, genetska predispozicija, prehrambene navike, te način života i rada samo su još neki od čimbenika koji doprinose dobrom stanju organizma.
Prema toj definiciji, prirodni oblici kretanja kao što su hodanja, trčanja i planinarenja, te aktivnosti kao što su vožnja bicikla, veslanje, plivanje i sl., te vježbanje na simulatorima kretanja (ergometri, steperi, trake za trčanje i sl.) predstavljaju aerobni trening. Na početku svakog vježbanja tijelo kao izvor energije troši glikogen koji je pohranjen u mišićima i jetri, a kemijskim procesima nastaje iz ugljikohidrata. Daljnja potrošnja zavisit će prvenstveno od intenziteta vježbanja, ali i od trajanja. Upotreba masti kao izvora energije moguće je jedino uz dovoljnu količinu kisika koju unosimo u organizam. Najnovija istraživanja potvrđuju da je najučinkovitija oksidacija masti između 55 - 75% opterećenja (niži i umjereni intenzitet vježbanja). Tijelo vrlo racionalno koristi glikogen kao izvor energije i zato će se, kad god je moguće, "prebaciti" na potrošnju masti. Da bi sačuvalo zalihe glikogena, organizam počinje trošiti masnoće 20-ak minuta nakon početka vježbanja ukoliko se nalazimo u adekvatnoj aerobnoj zoni, a nakon 30 minuta kontinuiranog vježbanja udio potrošnje masti će biti značajno veći. S vježbanjem ipak ne treba pretjerivati jer se nakon sat vremena vježbanja potrošnja masnoće povećava za beznačajnih 10% dok opasnost od ozljeda drastično raste. Metabolizam tijela je ubrzan još neko vrijeme nakon vježbanja te i dalje ima povećanu potrebu za energijom. Iz tog razloga dobro je kretati se kad god je moguće bez obzira da li imate problema s tjelesnom težinom ili ne, čak i 10-15 minuta je više nego ništa.

3. SPORTSKI DOGADJAJ

Sportski događaj može da bude bilo koji događaj, projekat ili atrakcija - privlačno zbivanje izvan svakodnevnog toka aktivnosti u sportskom objektu. Takav događaj može da bude međunarodnog, nacionalnog, regionalnog ili lokalnog karaktera, može da bude takmičarski, namenjen prikupljanju finansijskih fondova, zadovoljavanju socijalnih ciljeva ili jednostavno namenjen dobroj zabavi. Za sportskog menadžera je to važan događaj i ima velik značaj. Podstiče uspavane potencijale, pokreće poslovne inicijative, daje šansu menadžerima sklonim inovacijama i pruzimanju rizika.
Sportski događaji okupljaju vrhunske takmičare i izvođače, otvaraju perspektivu produbljavanja i podizanja kvaliteta sportskog programa. Događaji nameću menadžerima da unaprijede programe i sopstvene izvođačke karakteristike. Oni zahtjevaju određene stilove i metode menadžmenta. To su dobra koordinacija, preciznost, rokovi i brzo odlučivanje.
Svaki važan sportski događaj mora da prati finansijski plan s tim što taj plan zavisi od vrste događaja i od postavljenih ciljeva. Svaki događaj zahtjeva odgovarajući personal. Neposrednom zbivanju događaja (utakmice, turnira,...) mora da prethodi detaljno planiranje. Detaljno planiranje ostvaruje se uz pomoć mrežnog planiranja, izradom dijagrama toka aktivnosti, kalendara i datuma..

3.1. Karakteristike sportskog dogadjaja

Sportski događaj predstavlja jedan od najosnovnijih stubova ali i resursa bilo kog sportskog društva, kluba, organizatora takmičenja ili bilo kog sportiste i trenera. Suština sportskog događaja i njegovog organizovanja predstavlja vrlo složen kompleks različitih dejstava, u kome učestvuju svi koji su bliski na bilo koji način sportu kao što su:
—kompletne organizacione strukture,
—sportisti,
—treneri,
—menadžeri,
—sponzori,
—sredstva masovnog informisanja,
—neposredni gledaoci i
—široki sportski auditorijum.

Posmatrana iz ugla teorije sporta, sportski događaj predstavlja mjesto i aktivnost na kome se u odnosu na protivnika određuje mjera sopstvene vrijednosti. Sportski događaj predstavlja ogledalo efikasnosti ne samo sportskog treninga i priprema sportista, već i drugih funkcija sportske organizacije i sporta uopšte, uključujući efikasnost menadžmenta i njegove uloge u ostvarivanju ciljeva sportske organizacije. Sportski događaj takođe možemo posmatrati i kao zbir karakteristika, koje su prisutne u praksi organizovanja događaja. Razmotrićemo osnovne karakteristike sportskog događaja:

— Sportsko-takmičarska karakteristika - u kojoj se ostvaruje cilj veezan za sportski rezultat. Takmičenje određuje pobednika i pobeđenoga. Neizvesnost sportskog ishoda i merenje sopstvenih vrednosti u odnosu na protivnika daje sportskom takmičenju neophodnu draž i smisao ostvarenja sportske misije i duha u njemu.
—Ekonomsko-marketinška karakteristika - u kojoj organizatori događaja traže mogućnosti i načine organizacije sportskog događaja sa finansijskim efektima, koji će u isto vreme dati odgovor kojim putevima može i treba da ide komercijalizacija događaja radi pokrivanja bilansnih rashoda i ostvarivanja profita.
—Edukativna karakteristika - u kojoj sportisti i klubovi neposredno i posredno utiču na sportsko i etičko obrazovanje (edukaciju) sportskog auditorijuma.

3.2. Organizovanje sportskog dogadjaja

Svi događaji zahtjevaju dobro planiranje i organizovanje. To znači da menadžer sportskog objekta u kojem se događaj organizuje mora da usmjerava organizatore događaja prema osnovnim principima planiranja i organizovanja. Pristup organizovanju događaja zavisi od posebnih okolnosti ali je postupanje prema sledećih deset etapa planiranja u životnom ciklusu važnog događaja značajno za uspješan menadžment takvih događaja.
1. Formulacija politike
2. Studija izvodljivosti i donošenje odluke
3. Utvrđivanje ciljeva
4. Imenovanje organizacionog komiteta ikoordinacije načelnika jedinica
5. Budžetiranje i finansijski plan
6. Struktura organizacije
7. Štabski personal
8. Detaljno planiranje
9. Prezentovanje događaja, uključujući pripremanje, zatvaranje i pospremanje
10. Vrednovanje, povratne informacije i modifikovanje za buduće događaje

Pri organizaciji sportskog događaja treba jasno i nedvosmisleno postaviti ciljeve kao mjerljive mete. U formulaciju ciljeva treba uključiti sva glavna područja i jedinice programa. Treba utvrditi datume, vremena trajanja aktivnosti, posebne rokove i kritične datume u vezi sa etapama planiranja.

3.3. Organizaciona struktura sporta

Organizaciona struktura sporta predstavlja bazičnu vrijednost u sistemu sporta, jer sadrži njene dvije komponente, koje su od posebne važnosti, a to su s jedne strane, organizaciona struktura globalnog sistema sporta, a s druge strane, upravljačka funkcija niza relevantnih organizacionih subsistema, od kojih prioritetnu važnost imaju selekcija sportista, organizacija i eksploatacija sportskih objekata i organizacija sportskih takmičenja.

Globalna organizaciona struktura sistema sporta sadrži generalne, parcijalne i pojedinačne projekcije ciljeve unutar određenih komponenata, elemenata, njihovim sadržajima i funkcijama, međusobnim vezama, kao i uređivanja, koordinisanja i vođenja svih dijelova cjeline. Prilikom organizacije sistema selekcije sportista neophodno je voditi računa o dosadašnjim saznanjima, s jedne strane, da do danas ni praksa ni nauka nisu još dali objektivnije i preciznije odgovore na pitanje kako se u sportu otkrivaju talenti i vrši selekcija, a s druge strane, da je na osnovu tradicionalnih, iskustvenih i pragmatičnih saznanja dobro poznato da se talenat najviše aktivira u procesu konkretne praktične aktivnosti, uz prisustvo odgovarajućih urođenih sposobnosti, izrazitog interesa i velike marljivosti.

Izgradnji, adaptaciji, rekonstrukciji i eksploataciji sportskih objekata na osnovama validnih sportskih kriterijuma, prostornih i urbanističkih planova i zakonskih normativa potrebno je posvetiti posebnu pažnju, a uporedo s tim, i nabavci i korišćenju što savremenije sportske opreme, koja spada u osnovne materijalne resurse sportske organizacije.

Kreiranju, usavršavanju i utvrđivanju kriterijuma organizacije domaćih i međunarodnih sportskih takmičenja potrebno je pokloniti posebnu važnost, jer ona postaju iz dana u dan sve složenija, s obzirom da postoje velike razlike u njihovim oblicima i sadržajima, učešću ljudstva, broju sportista i korišćenju sportskih informacija, pri čemu je potrebno imati u vidu da su se, pored globalne organizacije, počeli formirati parcijalni i pojedinačni modeli, kao posebni informacioni i komunikacioni sistemi.

4. PREDMET I PROBLEM RADA

Kao predmet ovog rada navodim suštinu jednog sporta kao što je fitness, njegovu ulogu kroz razvoj čovječanstva, ali i mogućnosti koje pruža, kako učesnicima, tako i onima koji vole da prate samu igru, kao jednu od čari koje pruža.

Predmet ovog rada jeste organiziranje sportskog takmičenja, odnosno fitnessa, te na koji način se jedan takav događaj može podići na svjetski nivo.

Problem ovog rada se bavi elementima i segmentima organizovanja takvog turnira, počevši od planiranja kao prve i najvažnije aktivnosti, zatim aktivnosti organiziranja, aktivnosti u toku samog turnira i na kraju aktivnostima po završetku turnira, a sve u cilju kako bi se isti što uspješnije realizovao.

5. CILJ I ZADATAK RADA

Nakon što sam predstavio predmet i problem rada, kao cilj i zadatak navodim sljedeće:

Cilj ovog rada jeste upoznavanje sadašnjih i budućih menadžera, sportista i publike koja prati ovakve događaje, sa načinom organizovanja sportskog turnira, raspodjelom prihoda i rashoda na samom turniru, i svih popratnih sadržaja koji daju jednoj takvoj manifestaciji mnogo veći značaj.

Zadatak rada jeste taj da se svim sportskim menadžerima ukaže na to o čemu sve trebaju da vode računa prilikom organizacije fitnessa i na eventualne probleme sa kojima se mogu susresti. Nastojat ću na što bolji način da čitaoca upoznam sa svakim segmentom organizovanja ovakvog sportskog događaja, te da u prilog tome priložim i vizuelne činjenice kao što su slike, tabele i grafikoni.

6. METOD RADA

6.1. Tehnološko-tehnički opis modela

6.1.1. Program djelatnosti

Program djelatnosti u ovome modelu je vezan za sve mogućnosti organizacije fitnessa. Te aktivnosti se mogu podijeliti na:

— aktivnosti planiranja
— aktivnosti organiziranja
— aktivnosti u toku i nakon samog odvijanja turnira

Tokom planiranja i organiziranja turnira potrebno je izračunati koliko je potrebno finansijskih sredstava za organizaciju jedne takve manifestacije i odakle bi se ona mogla dobiti, određivanje i priprema mjesta gdje će se rafting održati, kao i isplanirati marketinšku kampanju. Aktivnosti u toku samog raftinga, uključuju aktivnosti vezane za sportski dio, prodaja ulaznica, hrane, pića, proglašenje pobjednika, dodjela nagrada. Nakon završetka raftinga, potrebno je analizirati postignute rezultate.

6.1.2. Sredstva potrebna za organizaciju turnira

Osnovna sredstva koja su potrebna za organizaciju fitnessa jesu prostor, oprema i sprave za vježbanje. Pored toga, potrebno je obezbijediti i štampane flajere sa trodnevnim programom fitnessa, na kojima će svi zainteresovani naći potrebne informacije. Također, potrebno je obezbijediti štand sa hranom i pićem, namijenjen isključivo za učesnike fitnessa, dok za posjetioce trebaju da se pobrinu sponzori ili druge firme koje žele da ponude ovakvu vrstu usluga.

6.1.3. Razdoblje izvedbe modela

Početak provedbe modela počinje pripremnim radnjama, a na prvom mjestu je formiranje organizacionog tijela raftinga koje broji 12 članova. Da bi se sve stiglo isplanirati i obezbjediti, a tu se prije svega misli na finansijska sredstva poželjno je početi sa pripremnim radnjama dva do tri mjeseca prije početka takmičenja. Dalju dinamiku modela moguće je pratiti kroz: planiranje, implementaciju predviđenog, samu izvedbu fitnessa za koje je predviđeno 1 dan, pa sve do neke završne faze tj. sumiranje konačnih rezultata.

6.1.4. Nabavka opreme i materijalnih sredstava

Za održavanje fitnessa potrebna je velika sala ili prostor (dvorana). Kao i u svakom sportu i u raftingu je potrebna oprema za svakog takmičara u kojoj će nastupiti na fitnessu (šorcevi i majice, zaštitna oprema), a koju će svaki takmičar donijeti za sebe. Pošto je ovo takmičenje koje se organizuje jednom godišnje i koji ne zahtijeva posebna ulaganja u infrastrukturne objekte i preuređenja kao ni nabavku nove opreme, tako da najveći dio osnovnih sredstava već postoji, te je potrebno samo standardno uređenje kao što je postavka tribina za gledaoce, te organizovanje parking mjesta.

6.1.5. Potrebno osoblje

— Četiri sudije kojima će se isplatiti po 700 KM za tri dana
— Jedan voditelj/komentator kojem će se isplatiti 300 KM za tri dana
— Dva prodavača na štandovima hrane i pića kojima će se isplatiti po 200 KM za tri dana
— Jedna osoba za dijeljenje promotivnih flajera kojoj će se platiti 50 KM za tri dana

6.2. Lokacija

6.3. Prihod od prodaje

1. Prihodi od ulaznica;
2. Prihodi od kotizacija;
3. Prihodi od prodaje prehrambenih artikala i suvenira.
4. Prihodi po osnovu donacija, sponzorstva i sl.;

6.3.1. Prihodi od ulaznica

Ako uzmemo u obzir činjenicu da rafting nema prihod od prodaje ulaznica, jer je ulaz besplatan, pokušat ću dati neki svoj prijedlog.

Na primjer, za naredna takmičenja bi se ulaz mogao naplaćivati po 5 KM, pa bi prihod od prodaje bio prikazan na sljedeći način:

Takmičenje	Srbija Open V	Srbija Open VI
Broj gledalaca	170	250
Cijena ulaznice (KM)	5,00	5,00
Prihod od ulaznica (KM)	850,00	1.250,00

Može se uočiti da bi realno bilo očekivati da svaki naredni turnir ima veći prihod od prodaje ulaznica, u odnosu na predhodni.

6.3.2. Prihodi po osnovu kotizacija

Na fitness takmičenju je 2007 godine učestvovalo 44 takmičara i cijena kotizacije je iznosila 100 KM, međutim slijedeće godine, zbog velikog interesovanja, kao i znatno bolje organizacije ta cijena je porasla na 150 KM. Tako je za 2007 godinu prihod od kotizacije iznosio 4 400 KM, a za 2008 godinu 7 950 KM. Tabelarni i grafički pregled prihoda od kotizacija bi izgledao na sljedeći način:

Godina	2007	2008
Broj takmičara	44	53
Cijena kotizacije	100,00	150,00
Ukupan prihod (KM)	4.400,00	7.950,00

Tako u ovoj stavci prihoda imamo povećanje od početka održavanja fitnessa do danas, desilo se povećanje broja učesnika, ali je povećan i iznos kotizacije.

6.3.3. Prihod od prodaje prehrambenih proizvoda, pića i promo materijala

Kao što je već rečeno, Srbija Open takmičenje u fitnessu je bio besplatan za posjetioce, tako da prihoda od ulaznica nije bilo. Jedini prihod od prodaje jesu bili štandovi sa hranom i pićem, te prodajom promotivnog materijalom, kao što su majice i kape sa logom. Cijena jednog pića je 2 KM, tako su prihodi po osnovu pića bili 640 KM za 2007 godinu, a za 2008 iznosio je 710 KM. Kada je prihod od hrane u pitanju, 2007 je iznosio 910 KM, a 2008 godine 980 KM. Kada su u pitanju prihodi od promo materijala u 2007 godini su bili 410 KM, a u 2008 godini 520 KM.

Godine	2007	2008
Prihodi od pića (KM)	640,00	710,00
Prhod od hrane (KM)	910,00	980,00
Prihod od prodaje majica (KM)	280,00	340,00
Prihod od prodaje kapa (KM)	130,00	180,00
Ukupan prihod (KM)	3.967,00	4.218,00

Tabela 3. Prihod od prodaje prehrambenih proizvoda, pića i promo materijala

Grafikon 6. Procentualni pregled prihoda od prodaje prehrambenih proizvoda, pića i promo materijala za 2008 godinu

6.3.4. Prihod po osnovu sponzorstva i donacija

Najveći prihod koji organizatori regate imaju jeste upravo sponzorstvo. Iz godine u godinu ovaj prihod raste. Tabelarni prikaz prihoda od sponzorstva po takmičenjima bi izgledao na sljedeći način:

Sponzorstvu treba da se prvenstveno posvete organizatori Srbija Open-a. Finansiranje sporta je osnovi preduslov koji determiniše mogući razvoj sporta, masovnost i kvalitet sportskih rezultata. Način finansiranja sportske djelatnosti u Srbiji se odvija po tzv. kombinovanom modelu gdje u finansiranju učestvuju učesnici u sportu, organizacije u sportu, društvena zajednica i privredni sektor.

Ministarstvo kulture i sporta je u toku 2007 godine zaprimilo finansijske zahtjeve organizacija u sportu (klubova, sportskih društava, sportskih saveza, pojedinaca, raznih institucija) u visini do 40.000.000 KM. Procjena Ministarstva je da se ukupne godišnje iskazane finansijske potrebe za različite programe organizacija u sportu kreću u prosjeku od 50.000.000 KM do 60.000.000 KM, Procjena Ministarstva je da su bilanse uspjeha sportskih organizacija realizovane u prosjeku između 50% i 60% od stvarnih potreba u sportu.

Iz svega prikazanog može se zaključiti da je 2008 godine prihod od sponzorstva bio znatno veći od 2007., tako da se u ovoj godini, prilikom organizovanja Srbija Open V i VI može očekivati još veći prihod istog.

6.4. Troškovi poslovanja

Troškovima poslovanja „Srbija Open“ se podrazumjevaju tekući troškovi koji su vezani za samu izvedbu turnira kao što su:

—troškovi štampanja plakata i flajera,
—troškovi za rekvizite,
—troškovi vezani za nabavku pića i hrane,
—troškovi angažovanja potrebnog osoblja
—troškovi za nagrade,
—ostali troškovi.

Godina	2007	2008
Troškovi štampanja plakata i flajera (KM)	80,00	110,00
Troškovi nabavke hrane i pića (KM)	320,00	710,00
Troškovi angažovanja potrebnog osoblja (KM)	4.750,00	4.750,00
Troškovi za nagrade (KM)	35.000,00	35 000
Troškovi rekvizita (KM)	1.200,00	1.400,00
Ostali troškovi (KM)	170,00	350,00
Ukupno (KM)	41.520,00	42.320,00

Kao što je slučaj kod prihoda da su naredne godine bili veći, tako je isto i kod troškova, gdje je normalno da će biti veći u 2008 godini, a manji nego što će biti u 2009 godini.

6.5. Investicije u dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu

Kada su u pitanju ulaganja u dugotrajnu imovinu, već sam spomenuo da bi trebala da se obezbijedi prostor na obali Une, te na taj način doprinese ostvarenju prihoda od ulaznica. Ova investicija bi koštala 2 000 KM. Što se tiče kratkotrajne imovine, tu možemo svrstati suncobrane, štandove za hranu, piće i promo materijale, a vrijednost ovakve investicije iznosi 800 KM.

6.6. Razdoblje povrata investicija

Razdoblje povrata investicija na jednom ovakvom takmičenju je relativno kratko, ne duže od sedam dana po okončanju turnira tj. dok se izmire sve obaveze plaćanja troškova, pa je ukupno razdoblje povrata investicija do 40 dana.

6.7. Profitabilnost programa

Isplativost svakog projekta pa tako i ovog možemo utvrditi posmatranjem prihoda i rashoda tj. njihove razlike. Poslije svega navedenog sad možemo vidjeti kolika je dobit ostvarena od turnira za 2007 i 2008 godinu. To ću prikazati tabelarno i grafički na sljedeći način:

Godina	2007	2008
Ukupan prihod	106.367,00	175.168,00
Ukupan rashod	41.520,00	42.320,00
DOBIT (KM)	64.847,00	132.848,00

Iz prikazanih grafikona i tabele uočljivo je da je ovo takmičenje od svoje prve godine održavanja bio profitabilan i poslovao je sa dobitkom. U 2007 godini ostvarena je dobit od 64 847 KM, a već u narednoj, tj. 2008 godini dobit od 132 848 KM što znači da se dobit udvostručila u odnosu na predhodnu godinu. Realno bi bilo u 2009 godini očekivati dobit od 200 000 KM.

7.8. Godišnja stopa prinosa investicija

Godišnja stopa prinosa investicija određuje iznos dobiti od poslovanja u reprezentativnoj godini. Stopa se izračunava tako da se dobit iz poslovanja podijeli s iznosom ukupnih investicija i pomnoži sa 100. Projekat je profitabilniji što se više dobiti ostvari po jedinici investicijskih ulaganja. Zato je potrebno posmatrati prihode i rashode da bi došli do sljedećeg:

Godina	2007	2008
Prihodi (KM)	106.367,00	175.168,00
Rashodi (KM)	41.520,00	42.320,00
Dobit	64.847,00	132.848,00
Dobit po uloženoj KM	4,27	8,89

Iz grafikona jasno možemo vidjeti da je za razliku od 2007 godine, u 2008 godini dobit po uloženoj KM bila znatno veća, odnosno udvostručila se.

7. TEORETSKA I PRAKTIČNA VRIJEDNOST RADA

Teorijsku vrijednost ovog rada, vidim u tome da će ovaj seminarski rad poslužiti kao materijal za analizu organizovanja ovakvog vida takmičenja. Iako na našim prostorima ova vrsta sportskog takmičenja nije prisutna, ili je bilo jedno ili dva takmičenja koja su se desila, nadam se da ću svojim radom podstaći na češća i organizovanija održavanja takmičenja u fitnessu u BIH.

Vrijednost u ovom radu vidim u tome što ću pokrenuti ideju o svjetskom organizovanju i održavanju sportskog takmičenja u fitnessu ali i ukažem na mogućnost dobiti tj. ostvarivanja profita.

Praktičan značaj ovog rada ogleda se u opisu organizovanja takmičenja. Ovaj rad ujedno ukazuje na potrebe ulaganja u ovaj sport kao i u ostale sportove.

Kroz seminarski rad uočeni su konkretni parametri koji utiču na profitabilnost projekta. Putem tabelarnog i grafičkog prikaza utvrđen je uticaj i važnost tih parametara na sam projekat.
Prije svega, potrebno je glavnom proizvodu dodati veći broj dodatnih usluga i proizvoda tj. proširiti ukupnu ponudu i na taj način potpomoći da cijelo takmičenje ostvari što veći profit..
Kroz svoj rad objasnio sam kako dobra sposobnost menadžera tj. donošenje pravih odluka, pravilna organizacija, bolja i dugotrajnija saradnja sa sponzorima, efikasan marketing i niz drugih faktora mogu utjecati na znatno smanjenje troškova i ostvarivanje većeg profita. Na ovaj način ispunili smo osnovnu zadaću ekonomike sporta, a to je da pomoću odgovarajućih metoda mogu povećati ekonomski učinci sporta i težiti uspostavljanju optimalnog odnosa između vrijednosti ulaganja tj. inputa i ekonomskih učinaka odnosno outputa.
Na kraju treba istaći da su održavanje ovakvog takmičenja i ulaganja u ista ekonomski opravdana sa svih stanovišta. Ovaj seminarski rad može doprinijeti i još više podstaći organizatore i menadžere da se i sami angažiraju i podignu sve aspekte ovog takmičenja na veći nivo.

ORGANIZOVANJE TAKMIČENJA U FITNESU