SVETSKI TRENDOVI U TURIZMU

Turizam je jedan od najvažnijih pokretača razvoja gospodarstva u svijetu, te vjerojatno jedina djelatnost koja povezuje narode i zemlje bez ikakvih predrasuda. To je jedan od glavnih razloga koji turizmu omogućuje sve brži razvitak, te postaje sve suvremenija djelatnost kojom se čovjek bavi. Pravilno pozicioniranje na dinamičnom i konkurentnom turističkom tržištu uvjetovano je praćenjem suvremenih trendova kroz koje se identificiraju kretanja potražnje, nove tržišne prilike, područja mogućih ulaganja i infrastrukturne potrebe. Turizam kao djelatnost obećava mnogo za cjelokupno gospodarstvo. Čovjek sve više ulaže svoj trud kako bi poboljšao kako i ponudu tako i potražnju u tom sektoru. Strategija razvoja turizma živi u budućnosti te je plan razvoja turizma već i sada sastavljen barem unaprijed deset godina. Ponuda je sve suvremenija te svatko tko poželi nešto vidjeti, naučiti, rekreirati se ili se samo dobro odmoriti nailazi na široku paletu ponude. Turizam je nekada bio samo za odabrani sloj društva, a danas i u budućnosti pružiti će mnogo i prosječnom čovjeku. Svjetski trend danas omogućuje ono što je nekada bilo nezamislivo, tako danas turističke agencije imaju u ponudi doček Nove godine u svemirskoj letjelici, a tko zna što nam još budućnost turizma sprema?
Svrha našega rada je da turizam mora postati jedan od osnovnih pokretača razvoja i u područjima u kojima je do sada bio marginaliziran te iskoristiti sav svoj potencijal.
Čitavo područje Hrvatske posjeduje iznimno raznolik i očuvan prirodni i kulturni turistički potencijal, što je dragocjena ostavština koju se mora očuvati i zaštititi kako bi u dugom roku pridonosila razvoju turizma.
Cilj ovoga rada je stvoriti predodžbu za razvoj kvalitetne, suvremene i inovativne turističke ponude, upoznati se s novinama u svjetskoj turističkoj ponudi i time dovesti Hrvatsku u red vodećih turističkih zemalja.
U narednom poglavlju obrađuje se viđenje turizma u budućnosti, pogledi na megatrendove i njihov odraz na budući razvoj turizma. Tema trećeg poglavlja su novonastale promjene na tržištu ponude i potražnje, dok se u četvrtom opisuje formiranje i otkrivanje segmentacije tržišta. U petom poglavlju pokušat ćemo vam približiti što je to destinacijski menadžment i njegovu svrhu. U šestom poglavlju navedeni su trendovi turizma budućnosti. Što je to kulturni turizam, turizam dalekih destinacija, alternativni turizam, svemirski turizam, pa sve do suvremene smještajne ponude. U zadnjem poglavlju razvijena je strategija razvoja hrvatskog turizma, te kako se Hrvatska kao turistička zemlja nosi sa svjetskom turističkom ponudom.

2. TURIZAM U GLOBALNOJ PERSPEKTIVI

U kratkom vremenskom razdoblju, od Drugog svjetskog rata pa sve do danas turizam je postao globalni fenomen te sigurno najmasovnija pojava u svjetskim relacijama. Danas turizam predstavlja «vodeću svjetsku industriju» u kojoj se u međunarodni promet uključuje više od 600 milijuna ljudi, koji troše oko 450 mlrd USD godišnje. Procesi globalizacije pogoduju razvoju turizma. Globalizacija međunarodnog turizma uočljiva je najprije unutar većih i razvijenijih regionalnih skupina, ali zahvaća i zemlje u razvoju kao i zemlje u tranziciji.

2.1. Futurološki pogledi na turizam

Predviđanje budućnosti, pa tako i turističke, danas je zacijelo najzahvalnije nego ikada prije. Živimo u «doba neizvjesnosti», pa je možda upravo to razlog što se od početka 60-ih godina osjećaju jača nastojanja futurologa da proniknu u budućnost čovjeka.
Turizam je, postavši posljednjih desetljeća sastavni dio životnog obrasca suvremenog čovjeka, postao područje futuroloških promišljanja. Različiti su scenariji predviđanja budućnosti turizma. Zastupljena su mišljenja koja idu prema potpunoj kritici i pesimističkoj prognozi turizma, do onih koja optimistički projiciraju budućnost, i vide turizam kao sveopći masovni pokret čovječanstva kojeg treba još i humanizirati, učiniti razvoj boljim, «održivim».
Autori poput Krippendorfa «put do novog društva» vide u promjenama vrijednosnog sustava. Formirati će se «životni stil kulture slobodnog vremena» koji će mijenjati životni obrazac industrijskog društva.
Novi životni obrazac karakterizirat će sljedeća obilježja koja će naći odraza i u sferi slobodnog vremena i turizma:
• vlastita aktivnost (umjesto pasivnosti i tuđih iskustava)
• spontanost (umjesto totalne organizacije i planiranja)
• društveni kontakti (umjesto izdvojenosti i osamljenosti)
• opuštenost (umjesto stresa i naprezanja)
• razonoda (umjesto nezadovoljstva i stalnog natjecanja)
Dok Laurant u svojoj viziji budućih odmora kao cilj ističe «razviti se, tj. ostvariti se u 'oslobođenim' aktivnostima, i osloboditi se krivice pasivnih zadovoljstava».
«Revolucija odmora», autor vidi kao društveni projekt koji treba ostvariti na način da se djeluje na:
• suzbijanja profiterske logike odmora,
• organiziranje i upravljanje odmorima,
• operacionalizaciju «samoupravljanja» na odmoru, «odmor a la carte»,
• suzbijanju logike «inženjera rekreacije», i
• afirmaciju slobode u odlučivanju o načinu korištenja odmora.

2.2. Scenarij budućnosti turizma

Projekcije budućnosti turizma uglavnom se temelje na dvije skupine pretpostavki.
Interpolacija trendova. Najnovije prognoze Svjetske turističke organizacije izvršene 1998. godine, koje se temelje na trendovima razvoja međunarodnog turističkog prometa do 1995. godine, predviđaju povećanje međunarodnih putovanja u razdoblju od 1995. do 2010. godine. Rastom međunarodnog turističkog prometa dolaziti će do bitnijih strukturnih promjena, no Europa će i nadalje zadržati relativno najveći udio od oko 45%, svjetskog turističkog prometa. Trendovi koje ističe svjetska turistička organizacija uvažavaju i bitne odrednice koje ograničavaju ili potiču turistički razvoj, kao što su; globalizacija, socio-demografske promjene, ekologija, kadrovi, turistička politika, tržište, tehnologija te gospodarska kretanja. U osnovi to je ekonomski pristup koji traži stalni rast da bi se moglo dostići održivost, a mehanizmi koji će u ovom pristupu osigurati «održivi razvitak turizma» jesu porezi na zagađenja i rente za korištenje prirodnih resursa te dobro razrađen sustav zaštite i predviđanja mogućih štetnih utjecaja.
Holistički pristup. Održivi razvoj u percepciji «novog životnog obrasca» ne mjeri se parametrima ekonomskog rasta, dohotkom, brojem turista i novčanim prihodima ili rashodima već ekonomijom resursa, poglavito prirodnih resursa tj. smanjenje fizičkog obujma resursa koji se koriste u razvojnom procesu i time smanjenjem stupnja zagađenosti okoliša. To pretpostavlja uvažavanje cjeline čovjekova okružja, tj. fizičkog, biološkog i društvenog okružja. Koliko će promjena životnog obrasca i globalizacije pridonijeti promjeni shvaćanja, danas se može tek nagađati. Problem promjene shvaćanja kao ograničenja održivom razvoju korisno je ilustrirati razmišljanjima dvoje poznatih znanstvenika. Keynes je upozorio svoje sljedbenike da se problem ne nalazi u «prihvaćanju novih ideja već u napuštanju starih», a nobelovac F. Hayek smatra «ironijom da se ekonomisti njegova vremena pozivaju da riješe one iste probleme koje su sami pomogli stvoriti.

2.3. Megatrendovi i njihov odraz na budući razvoj turizma

Odraz megatrendova na koncepciju razvoja turizma može se promatrati na više područja od kojih izdvajamo tri osnovna:
1. Na području potreba koje čovjek zadovoljava turizmom uočavamo; masovnost, paket – aranžmani, velike koncentracije turista, masovnu proizvodnju usluga, odvojenost turista od kulturnog ambijenta koji posjećuje, želja za sudjelovanjem u turističkim tokovima radi oponašanja itd.
2. Područje turističke ponude koja je po poslovnoj i razvojnoj filozofiji te načinu funkcioniranja, prilagođeno načelima industrijske proizvodnje. To su: a) serijska proizvodnja u masi, b) visok stupanj standardizacije i c) koncentracija. Takva se ponuda nastoji prilagoditi potražnji na način da bitno ne mijenja način reprodukcije koji funkcionira na načelima industrijskog pogona i zakona masovne proizvodnje.
3. Konačno i razvoj turizma temelji se na masovnoj pa i nekontroliranoj potrošnji prirodne osnove. To je uzrokovalo na mnogim mjestima ugroženost prirodnog resursa na kojem stoji i izrasta cjelokupna turistička ponuda.
Nove potrebe traže komunikaciju između dvaju tipova kulture i/ili dviju kulturnih razina; one iz koje turist dolazi i one gdje odlazi. Ako su te dvije kulture ili kulturne razine približno na istoj razini, njihova komunikacija je lakša i uspješnija. Na tom će se pravcu oblikovati i nova humanija, ali i efikasnija koncepcija razvoja turizma.
Zemlje i područja čija koncepcija razvoja turizma ne slijedi globalne razvojne trendove tj. ne usmjerava razvoj turizma tako da se razlike u kulturnim razinama domicilnog stanovništva i turista komplementiraju, a u samoj usluzi prožima izvornost s bogatstvom moderne proizvodnje, susreću se s nizom razvojnih problema. Ti problemi u razvojnoj praksi manifestiraju se u visokoj zastupljenosti turista niske kupovne snage koji tek ulaze u sferu dokolice i turističke reakcije i objektivno ne mogu platiti cijenu moderno strukturirane turističke usluge, što se ogleda u niskoj prosječnoj potrošnji turista. U takvim sredinama turisti iz srednjih i viših slojeva kupovne snage rijetki su i uglavnom dolaze iz znatiželje ili u specijalnim aranžmanima (npr. dio nautičara), ali i troše malo zbog siromašne ponude.

3. TRENDOVI MEDJUNARODNOG TURISTIČKOG TRŽIŠTA

3.1. Promjene na tržištu ponude

Na međunarodnom turističkom tržištu proteklih deset godina stvorila se potpuno nova situacija. Razvoj tehnologije unosi promjene u strukturi tržišta i primjeni marketinga što omogućava proces koncentracije subjekata ponude. Pod pritiskom sve veće konkurencije i borbe za mjesto na tržištu ponuđači ulaze u vertikalne i horizontalne integracije, što im omogućuje da konkuriraju cijenom i kvalitetom. Internet olakšava usporedivost destinacija i cijena, skraćuje vrijeme potrebno za prikupljanje informacija i omogućuje booking.
Standardizacija na različitim razinama odnosa cijena i usluga sve više je prisutna u hotelijerstvu. Atraktivnost standardizacije s aspekta kupca temelji se na nekoliko prednosti: učinkovitost, mogućnost izračuna troškova, usporedivost, predvidivost i kontrola. Uočavaju se i raznolike strategije specijalizacije smještajnih objekata: all-inclusive, wellness, romantični, klupski, umjetnički, za gurmane, za samce, za naturiste, za tenis, golf, jahanje, za bebe i djecu itd. Klasični turistički objekti ne zauzimaju više važnu ulogu u ponudi.
Konkurentnost na globalnom tržištu kapitalnih investicija u turizmu sve više raste, i kako tok kapitala sve više prelazi na globalnu razinu tako konkurencija između destinacija na tom polju raste.

3.2. Promjene na tržištu potražnje

Glavni motivi putovanja jesu kupanje, odmor i kultura, a sve značajnije mjesto u tržišnoj potražnji i motivaciji putovanju zauzimaju intenzivni užitak, aktivnost u prirodi, naglašena potreba za doživljajima, emocije, čulnost, rekreacija i zdravlje. Turist želi osjetiti kontra-svjetove koji se razlikuju od njegovog svakodnevnog životnog okruženja.
Veća očekivanja turista potpomognuta su naprednim telekomunikacijama i medijima, prethodnim osobnim iskustvom, većom obrazovanošću i znanjem. To utječe na brže prenošenje informacija i sve veću moć promocije od usta na usta.
Inovativna ponuda nudi neobična iskustva, iznenađenja i poticaje, čime turist dobiva atmosfersku ili emocionalnu dodatnu korist (ambijent, doživljaj, zabava, avantura, kontakti s drugim gostima).
Sve veću popularnost zauzimaju kratka i kružna putovanja zbog porasta životnog standarda zahvaljujući kojem ljudi raspolažu sa sve više novca i sve manje slobodnog vremena, koja su dva osnovna preduvjeta za uključivanje u turističke tokove.
Raste potražnja za nedirnutim, ekološki čistim područjima, kao odgovor na brzi ritam suvremenog urbanog načina života. Osobna sigurnost postaje jedna od glavnih kriterija odluke, a sve je veći trend brige za vlastito zdravlje.
Tržište se sve više raščlanjuje na podskupine koje su definirane životnim stilom, osobnim sklonostima, potrebama i životnim prilikama.

4. SEGMENTACIJA TRŽIŠTA

4.1. Otkrivanje i formiranje segmenata

Podjela tržišta u skupine turista koji bi mogli imati potrebe za različitim uslugama i različitim programima marketinga je segmentacija tržišta. Otkrivanje i formiranje segmenata moguće je uz pomoć različitih varijabli. Lako mjerljive varijable koje se koriste u procesu segmentacije su demografske (spol, dob, veličina kućanstva, rasa, religija, etnička pripadnost…), socio-ekonomske (prihodi, društveni status, zanimanje, izobrazba…) ili zemljopisne (država, grad, veličina mjesta, klimatski uvjeti…). Danas se turisti raščlanjuju i na podskupine prema životnom stilu, osobnim sklonostima, potrebama i životnim prilikama. Dosadašnja istraživanja za potrebe turizma pokazuju da je formiranje pojedinih tržišnih segmenata, osim uz pomoć tradicionalnih varijabli, više ili manje uspješno provedeno korištenjem varijabli kao što su: očekivana korist od putovanja, psihografske osobine turista (stil života, interesi, aktivnosti, potrebe…), percepcije turista, motivi odlaska na odmor, učestalost uporabe proizvoda ili usluge, vjernost marki, aktivnosti za vrijeme boravka na odmoru, osobnost turista, ponašanje turista, utjecaji na kupnju, sklonost inovacijama, način organizacije i rezervacije putovanja, način odlaska na odmor i sl. Mnogi privredni subjekti koji se bave turizmom provode proces segmentacije turističkog tržišta tako da kombiniraju nekoliko različitih varijabli (višekriterijska segmentacija) ili se najprije odlučuju za primjenu određenih varijabli (npr. demografskih i zemljopisnih), a nakon toga koriste druge varijable (npr. psihografske) kako bi produbili segmentaciju (višefazna segmentacija).
Psihološki i ponašajni kriterij biti će u porastu korištenja zbog osiguranja, detaljnog profila gosta, identificiranja motiva, potreba i determinanti, osiguranja adekvatnog marketing miksa i strategija usluživanja.

4.2. Odabir ciljnog segmenta i pozicioniranje

Nakon što je tržište segmentirano i procijenjene su mogućnosti pojedinih segmenata, turistički subjekti odabiru onaj koji mogu profitabilno i učinkovito opsluživati, tj. odlučuju se za konkretnu ciljnu skupinu. Mogu se specijalizirati za jedan, dva ili više turističkih segmenata (npr. elitni, sportski i zdravstveni turizam). Tome prilagođavaju asortiman, kvalitetu usluga i cijene. Potom donose odluku o tome koje mjesto žele zauzeti na odabranom segmentu tržišta, odnosno kako pozicionirati svoj proizvod ili uslugu. Odabrati mogu jednu prednost, dvije ili više njih (npr. najniža cijena, najsuvremenija tehnologija i točnost). Naposljetku dolazi definiranje marketinškog spleta za svaku pojedinu ciljnu skupinu. Za suvremene turiste privlačni su kvalitetan smještaj, bogata ponuda, zabava, razni sadržaji, usluge i prijevoz. Danas su turisti generalno zahtjevniji, izbirljiviji i iskusniji. Svjetski turistički trend je specijalizacija hotela (wellness, all-inclusive, za samce, za tenis, za djecu, za naturiste…), dok su klasični hoteli sve više marginalna pojava. Nerealno je i neostvarivo orijentirati se na želje svih tržišnih segmenata, što se u mnogim hrvatskim turističkim destinacijama još uvijek pokušava. U skladu s ostavštinom koncepta hrvatskog masovnog turizma s velikim objektima i organizacijama danas se turizam još uvijek često identificira s brojem noćenja. No, uz sustavni razvoj raznih selektivnih oblika turizma, hrvatski je turizam na putu da postane jedan od najvažnijih generatora razvoja gospodarstva.

5. DESTINACIJSKI MENADŽMENT

Destinacijski menadžment je uska veza s destinacijskim turističkim proizvodom.
Za menadžment turističke destinacije najvažnije su promjene (trendovi i tendencije) koje se zbivaju u ekonomskom, političkom, socio – kulturnom, tehnološkom i ekološkom okruženju. Menadžment mora uočavati, razumijeti, ali i prihvaćati ove promjene kao polazište svojih aktivnosti. Zapravo, to je uvjet bez kojeg nema razvoja i rasta destinacije, kao temeljnog strategijskog opredjeljenja. Na važnost atraktivnosti turističkih destinacija ukazuju rast turizma, intenzivnija konkurencija i proces donošenja odluka potrošača. Uz polaki rast svjetskog tržišta, povećanje ili zadržavanje određenog tržišnog udjela postaje prioritet privatnog sektora i turističkih tijela u destinacijama.

Fundamentalan proizvod u turizmu je doživljaj, a destinacijski menadžment je nužno i snažno oruđe za osiguranje kvalitete takvog doživljaja.
Uobičajena područja destinacijskog menadžmenta su:
• Destinacijska turistička politika i planiranje
• Razvoj proizvoda
• Održivi razvoj
Za efikasan destinacijski menadžment prema iskustvima drugih, najvažnije je:
• Partnerstvo javnog i privatnog sektora
• Fleksibilnost u upravljanju
• Planiranje turizma (destinacijski menadžment planovi i korištenje ‘benchmarking-a’)

6. TRENDOVI TURIZMA BUDUĆNOSTI

6.1. Turizam specijalnih interesa

A) kulturni turizam – su posjete osoba izvan mjesta stalnog boravka motivirane u cijelosti ili djelomično interesom za povijest, umjetnost, nasljeđe ili stil života lokaliteta, regije, grupe ili institucije. Kulturni turisti su natprosječnog obrazovanja i prihoda. Najčešće su to iskusni putnici srednje i starije životne dobi. Preduvjeti za razvoj kulturnog turizma jesu kritična masa sličnih ili s kulturom kompatibilnih atrakcija, postojeći imidž destinacije, turistička atraktivnost destinacije i turistički promet destinacije. Najviše posjeta kulturnim atrakcijama i događanjima zabilježili su:
• pop – koncerti (20% od ukupnog posjeta)
• lokaliteti povijesnog ili kulturnog značaja (18%)
• kazališne predstave (13%)

Što je «in», a što «out»?
- «out» (trend pada potražnje)
«visoka kultura» - muzeji i galerije
«icon» atrakcije koje se «moraju» vidjeti
- «in» (trend rasta potražnje)
suvremene, zabavne atrakcije, tematski parkovi, festivali, izložbe
ponuda oslonjena na autentičnu kulturnu baštinu
B) turizam dalekih destinacija – turizmu dalekih destinacija pretežito teže mlada i srednja populacija koja želi stvoriti neko novo iskustvo i otvoriti potpuno nove poglede na život i svijet i posjetiti i najdalju destinaciju. Izlog ponude turističkih agencija nudi tako putovanje kroz pustinju i prašumu, krstarenje Nilom, krstarenja po Mediteranu, Sjevernoj Europi, Karipskom otočju i Južnoj Americi, odmor u Indiji, u zemlji prekrasnih palača i duboke duhovnosti, pa sve do Afrike ili zemalja Dalekog Istoka.

6.2. Alternativni turizam

Alternativni turizam je različit u odnosu na klasični, masovni, «konfekcijski» turizam. Ponuda se prilagođava pojedincima i manjim skupinama a ne masama turista, usmjerena na individualne potrebe: razvijanje «malih sustava»; manji pansioni, konobe i restorani autentičnog i intimnog ugođaja. Alternativni turizam je turizam koji štuje ljudska mjerila okoline, njezin sklad i ekološke vrijednosti, nudi raznovrsnu ponudu koju karakterizira boravak u ekološki i estetski visokokvalitetnom ambijentu. Ponuda koja omogućuje prožimanje i upoznavanje lokalne kulture i ljudi, vodi brigu o zdravlju, ugodi i pojedinačnim željama i potrebama posjetitelja. Nudi mentalni doživljaj RAZLIKE od vlastita života, novi i ugodan društveni ambijent, opuštenost i sl. Alternativni turizam je potraga za nečim drukčijim, potraga za autentičnim i individualnim doživljajem.

6.3. Svemirski turizam

Svemirski turizam je budućnost turizma koji će biti profesionalan i jako dobro organiziran, kod kojeg će marketing, tehnologija i turizam biti savršeno povezani. Deset do tisuću ljudi će u sljedećih 10 - 15 godina, moći biti putnici u orbiti i sub – orbitalnim letovima, oko mjeseca i nazad, putovati prema i od privatnih svemirskih stanica stvarajući svemirsko iskustvo.
Ciljna tržišta:
• Individualni putnici i obitelji
• Koorporativni kupci (koorporativni događaji, iskustva u izgradnji timova)
• Slavni klijenti (radi stjecanja iskustva i slave)

Svemirski hoteli
Većina stručnjaka ali i korporacija najavljuju svemirske hotele do 2020. Prvi svemirski hotel najvjerojatnije će biti dodatni modul na Međunarodnoj svemirskoj stanici sa sobom ili dvije, koji će moći primiti šest osoba. Prognoze govore da će to biti već 2015-e godine, a koristiti će se prvenstveno za istraživanje potreba turista u svemiru. Prvi turisti u tom "hotelu" bit će milijunaši koji će si to moći priuštiti, ali i sretnici koji će biti birani između "običnih" ljudi. Pitanje je kako će oni biti birani, po kojim kriterijima. Neki čak predviđaju i veliku lutriju, na kojoj će odmor na ISS-u biti glavni dobitak. Zanimljivo, jedan od glavnih zagovornika ove lutrije je astronaut Buzz Aldrin. Jednom kada se vidi kako točno reagiraju turisti u svemiru, onda će biti lakše planirati i daljnju gradnju svemirskih hotela. Kako sada stvari stoje, možemo ih očekivati sredinom dvadesetih godina ovog stoljeća.

6.4. Suvremena smještajna ponuda

Danas se u svijetu može naići na svakakve ponude pa čak i one kakve naša mašta nije mogla ni zamisliti. Tako će vam ledeni hotel u Švedskoj biti jedina šansa da spavate u igluu, odnosno hotelu koji će se s prvim zrakama sunca doslovce rastopiti. Zanimljivost je u tome što ako dođete dvije zime za redom nećete spavati ni u istom krevetu, ni u istom hotelu jer se svakog proljeća otopi i ponovno u zimi gradi i zauzima svaki put drugačiji izgled. Iznajmite li dvokrevetni apartman gledajući kroz strop moći ćete uživati u promatranju fascinantne polarne svjetlosti.
U Njemačkoj tako postoji Propeller Island City Lodge hotel koji je zamišljen kao «visionmachine» i «living work of art». Postoje sobe opremljene simbolima, ogledalima, oblacima i bojama. U ponudi su još soba galerija u kojoj se oko kreveta koji se okreće nalaze prazni okviri za slike koje gosti mogu sami popuniti. Za poklonike morbidnijih tema, osmišljena je soba s ljesovima u kojima se spava, sa spuštenim ili podignutim poklopcem.
Za dvije godine hotelu Burj al – Arabu, prvom hotelu u svijetu sa sedam zvjezdica, u Dubaiju društvo će praviti Hydropolis, veličanstveno podvodno carstvo koje predstavlja novu eru hotela. Skoro 20 metara ispod površine vode nalazit će se 220 apartmana u obliku vodenih mjehura. Na obali imat će pistu od 30 km ² i još jedan hotel u obliku meduze te će svi zajedno biti povezani podvodnim tunelom od 515m. Hotel između ostalog pružat će veličanstven pogled u podvodni svijet upotpunjen posebnim rasvjetljenjem, zvukovima i mirisima.
A za ljubitelje šumskog carstva Ariau Amazon Towers u Brazilu ponudit će vam carstvo od 228 soba i mostova na visini od 21 m, «nebodere» u obliku tanjura izrađenih od drva koji strše iznad brazilske prašume. Bez ometanja eko sistema može se promatrati biljno i životinjsko carstvo najveće šume na svijetu.
Woodlyn park na Novom Zelandu pruža nam dvije zanimljive atrakcije: motel «Hobit» inspiriran bajkovitim bićima iz «Gospodara prstenova» nalazi se pod zemljom s okruglim prozorima i bajkovitim namještajem. Nađete li se u Woodlyn parku, odsjesti možete i u jednom od dva povijesna primjerka iz 1950. godine – u renoviranom borbenom avionu iz Vijetnamskog rata pretvorenom u dva apartmana ili u putničkom vagonu s tri sobe.

7. STRATEGIJA RAZVOJA HRVATSKOG TURIZMA

Turizam značajno pridonosi gospodarskom razvoju Republike Hrvatske, zahvaljujući prirodnim i kulturno – povijesnim potencijalima te tako aktivno sudjeluje u njihovom očuvanju i razvoju stvarajući okruženje privlačno za investitore.

7.1. Strateški ciljevi hrvatskog turizma do 2010. godine

1. Uređenje vlasničkih odnosa i okončanje procesa privatizacije hotela;
2. Konkurentnost Hrvatske na međunarodnoim tržištu kapitala;
3. Donošenje prostornog plana razvoja hrvatskog turizma u svrhu očuvanja atraktivnih prirodnih resursa – pokretača razvoja i poticanja održivog razvoja turizma;
4. Trajna zaštita, implementacija i poštivanje visokih ekoloških standarda te dugoročno održiva valorizacija turističkih potencijala;
5. Edukacija managementa i svih zaposlenih u turizmu;
6. Izgradnja prometne infrastrukture i optimalna organizacija prometa u službi turizma te podizanje kvalitete pratećih sadržaja na prometnim pravcima i terminalima;
7. Razvoj cjelovite ponude turističke destinacije;
8. Podizanje razine kvalitete svih smještajnih kapaciteta, osnovnih i komplementarnih, i prilagođavanje kriterija kvalitete međunarodnim standardima;
9. Ulazak poznatih međunarodnih hotelskih «brandova» na hrvatsko tržište;
10. Efikasnija distribucija i korištenje suvremenih trendova komunikacije i marketinga.

Razvoj dopunske ponude (unutar i izvan smještajnih objekata) u turističkim destinacijama nužan je preduvjet za povećanje iskorištenosti smještajnih kapaciteta i povećanje prosječne potrošnje turista. Za pomak od image-a destinacije «sunce i more» potrebno je motivirati, inicirati i poduprijeti razvoj dopunske turističke ponude koja se bazira na iskorištavanju postojećih potencijala (muzeji, nacionalni parkovi, povijesni lokaliteti...) i stvaranju nove turističke ponude (zabavni parkovi, vodeni parkovi, marine, golf tereni...) Izgradnja i korištenje prostora mora biti u sprezi sa postojećim prostornim planovima te poštivati opteretni kapacitet danog prostora.
Svaka prirodna ili kulturna atrakcija je potencijalna turistička atrakcija koja daje impuls razvoju turizma na nekom području. Uz kvalitetan marketing temeljen na stvarnim potencijalima te kreiranje «priče» ili «doživljaja» vezanog za taj potencijal, turizam može postati jedan od osnovnih pokretača razvoja u svim regijama Hrvatske ukoliko ga se izabere kao strateški razvojni faktor. Svaka se regija treba usredotočiti na razvoj turističke ponude koja će se temeljiti na specifičnostima upravo tog prostora, adekvatno zapošljavati proizvodne faktore. Takvim jasnim opredjeljenjem može se optimalno utjecati na rast bruto domaćeg proizvoda i zaposlenosti, te privući investicijski kapital.

ZAKLJUČAK

Turisti danas imaju više znanja, bolje su informirani, bolje obrazovani, a imaju i neko prethodno vlastito iskustvo. Osim toga, mnogi turisti žele iskusiti nešto suprotno od svakodnevnice i uobičajenih okolnosti, tj. mir, tišinu i čistoću mora. U svijetu raste preferencija turista za specifičnim vrstama turizma. Prema suvremenim analizama to su: ekoturizam, kulturni turizam, tematski turizam, kružna putovanja, nautički turizam te avanturistički turizam (koji danas ima mali tržišni segment s tendencijom rasta). I neka hrvatska mjesta u smislu tematskog turizma pokušavaju razviti prepoznatljivi brand: Rijeka kao karnevalski grad, a Novalja na otoku Pagu kao mjesto zabave za mlade.
Danas su turisti generalno zahtjevniji, izbirljiviji i iskusniji. Svjetski turistički trend je specijalizacija hotela (wellness, all-inclusive, za samce, za tenis, za djecu, za naturiste…), dok su klasični hoteli sve više marginalna pojava.
Nadamo se da smo ovim istraživanjem uspjeli približiti sliku svjetskog turizma koji uvijek živi unaprijed barem jedno desetljeće. Hrvatski turizam zahtjeva još mnogo truda kako bi dostigao svjetski turizam jer ima mnogo potencijala, a na nama ostaje da kao individue unesemo svatko svoj doprinos da ga poboljšamo.

preuzmi seminarski rad u wordu » » »  

SEMINARSKI RAD