|
ELEKTRONSKI I ELEKTRIČNI OTPAD
(E-OTPAD)
Sa gledišta ekologije i očuvanja životnog prostora jedan od najvećih
globalnih svetskih problema je elektronski otpad. Specifičnost elektronskog
otpada je njegova složenost i brzina kojom elektronski proizvodi zastarevaju
i bivaju zamenjeni novim. Osim toga e-otpad je vredan izvor sekundarnih
sirovina i toksičan ukoliko je nepravilno tretiran.Brza promena tehnologije,mali
početni troškovi i čak planirano zastarevanje proizvoda su rezultovali
brzom rastu problema u celom svetu. Proizvodi poput televizora, mobilnih
telefona, kompjutera i srodne kompjuterske opreme, fotoaparata, štampača
i drugih postala su veliki deo komunalnog otpada i zato je tok električnog
otpada identifikovan kao jedan od onih koji beleži najbrži rast u Evropi
čineći danas 4% komunalnog otpada. Vodeći kontinent u godišnjoj proizvodnji
ovog otpada je Severna Amerika sa preko 20 miliona tona iza koje slede
Evropa i Azija sa po oko 14 miliona tona i ostali kontinenti su na nivou
oko 5 miliona tona. Glavni proizvođači elektronskog i električnog otpada
se svrstavaju u tri grupe:
• pojedinci i mala preduzeća,
• velika preduzeća, institucije i vladine organizacije i
• proizvođači originalne elektronske opreme(OEMs).
Analize koje su proveli stručnjaci evropskih država pokazuju kako je početkom
devedesetih godina prošlog veka udeo elektronskog otpada u ukupnom evropskom
kućnom otpadu iznosio oko 2 posto, odnosno 4 miliona tona. Krajem devedesetih
godina količina elektronskog otpada se povećala na 6 miliona odnosno na
4 posto u kućnom otpadu. Procenjuje se da će rast količine elektronskog
otpada u Evropi biti po stopi od 5 posto godišnje, tako da će do kraja
ove dekade količina otpada biti udvostručena. Poređenja radi, rast količine
elektronskog otpada danas je već tri puta veći od porasta komunalnog otpada.
Nivo reciklaže u zemljama u razvoju raste, ali ne drži korak s rastom
proizvodnje otpada.
U poslednjih dvadeset godina razvijene zemlje su uspostavile različite
kontrolne mehanizme za upravljanje otpadnim materijama, pri čemu je prednost
data strategiji sprečavanja stvaranja otpada.Pri tome, prevenciji se daje
prednost u odnosu na reciklažu, koja je bolja od spaljivanja, dok je odlaganje
na deponije najmanje poželjan način (slika 1).

Slika 1. Hijerarhija upravljanja otpadom
Međutim zbog načina funkcionisanja postojećih sistema sakupljanja otpada,skoro
90% električnog otpada završava na deponijama ili postrojenjima za insineraciju.
Uticaj električnog otpada na okolinu nastaju njegovom upotrebom,dizajnom
(količinom materijala i korišćenju energije) kao i načinu njegovog odlaganja
na kraju upotrebnog veka.U krajnjem sklučaju kada proizvod uđe u tok otpada
njegov uticaj na okolinu ne samo da zavisi od osobina proizvoda već i
od načina sprovođenja njegovog tretmana.
Insineracija e-otpada
Uvođenje male količine e-otpada u proces insineracije rezultuje visokom
koncentracijom metala uključujući i teške metale u dimnjacima ili filterima
postrojenja za insineraciju. Procenjeno je da emisije,proistekle iz insineracije
otpada u EU na godišnjem nivou iznose 36t žive i 16 t kadmijuma .
U elektronskom i električnom otpadu se nalazi značajna količina PVC-a
(polivinil hlorid) koja nije pogodna za insineraciju usled njihove ’’opasne’’
prirode ostataka u dimnjacima.Sa druge strane pilot testovi su pokazali
da obični tehnički uređaji,kao što je TV rezuzltuju gubitkom energije
tokom procesa incineracije usled CRT-a: gubitak energije nastaje uvođenjem
stakla u insinerator a procenjuje se da je 4000kJ/kg.
Odlaganje e-otpada na deponije
Predstavlja najmanje poželjno rešenje i predstavlja posebnu opasnost,pošto
nijedno tlo nije potpuno nepropusno.Može doći do curenja,isticanja opasnih
materija: živa iz štampanih ploča,PCB iz kondezatora i kadmijum iz specifičnih
plastika mogu iscureti u zemljište i podzemne vode.Značajne količine olova
mogu biti rastvorene iz stakla CRT-a (katodne cevi) pomoću podzemnih voda
koje sadrže razne kiseline a nalaze se na deponijama.Još jedan problem
predstavlja isparavanje žive iz električnog otpada.Dodatno,nekontrolisani
požari mogu povećati emisiju veoma toksičnih dioksina i furana usled prisustva
širokog spektra opasnih materija na deponijama.
Reciklaža e-otpada
Reciklaža otpada elektronskih proizvoda je značajna, ne samo sa gledišta
zaštite životne sredine, već i dobijanja neoštećenih elektronskih komponenti
kao i skupih plemenitih metala koji ulaze u sastav štampanih ploča, kao
osnovne komponente svih elektronskih proizvoda. Recikliranje e-otpada
ima dvostruku važnost, osim smanjivanja zagađenja, omogućava nam i štednju
ograničenih resursa koji se intenzivno koriste u raznim elektronskim aparatima.
Opasne materije čine recikliranje elektronske opreme velikim izazovom.Kada
je reč o recikliranju elektronike, sve postaje veoma komplikovano. Preko
hiljadu vrsta toksičnih materija koristi se prilikom proizvodnje kompjutera.
Tu su naravno i neke otrovne hemikalije koje ostaju u samom kompjuteru
kao što su olovo, berilijum, živa, kadmijum itd, koji se teško mogu reciklirati.
Bez pravilnog uklanjanja opasnih materija,kao što je PCB u kondezatorima,oni
ponovo mogu biti prisutni u obnovljenim metalima i uništenom otpadu.
EVROPSKE DIREKTIVE
Količina elektronskog i električnog otpada generisanog u EU naglo raste
a sadržaj opasnih materija u električnoj i elektronskoj opremi predstavlja
glavnu brigu tokom faze upravljanja e-otpadom i njegove reciklaže koje
se ne rade u dovoljnom obimu.Zbog toga je elektronski i električni otpad
identifikovan kao prioritetna oblast za preduzimanje specifičnih mera
u evropskim razmerama.
Evropska Unija je 13.2.2003.godine usvojila dve Direktive a vezane za
probleme električnog i elektronskog otpada.Prva Direktiva je ’’Waste of
Electrical and Electronic Equipment’’(WEEE) – Direktiva o električnom
i elektronskom otpadu, dok je druga RoHS(Restriction of the use of hazardoues
substances) – Direktiva o ograničenjima za upotrebu opasnih materija.
Ove dve Direktive su postale važeći zakon EU 1.7.2006.godine i od ovog
datuma bilo koji proizvod koji ne zadovoljava kriterijume ovih Direktiva
neće moći biti prodat u zemljama EU.
WEEE Direktiva teži da poboljša upravljanje električnim otpadom i da podstakne
proizvođače da proizvode uređaje imajući u planu njihovu reciklažu.Ključni
deo ove Direktive jeste da su proizvođači odgovorni za troškove vezane
za sakupljanje,obnavljanje i reciklažu i tretman električnog otpada.RoHS
Direktiva dopunjuje WEEE Direktivu ograničenjem količina potencijalno
opasnih materijala sadržanih u električnim aparatima.
WEEE DIREKTIVA
Svrha ove Direktive kao prvog prioriteta jeste prevencija električnog
otpada i dodatno ponovne upotrebe,reciklaže i ostalih oblika obnavljanja
ovakvog otpada kako bi se smanjilo odlaganje ovakve vrste otpada.Takođe
ona nastoji da poboljša ekološke performanse svih operatera angažovanih
u životnom ciklusu proizvoda (proizvođača,distributera,potrošača i ostalih
koji su direktno uključeni u tretman WEEE).
Kao što je rečeno od 1.7.2006.godine bilo koji proizvod koji ne zadovoljava
zahteve WEEE Direktive neće moći biti prodat na tržištu Evropske Unije,ali
takođe veoma važan datum je bio 13.8.2005. kada je trebalo da ova Direktiva
u potpunosti stupi na snagu međutim određene zemlje su tražile produžetak
roka tako da je 1.7.2006 određen kao krajnji datuma za usaglašavanje svih
nacionalnih zakonodavstava sa zahtevima ove Direktive.Međutim 13.8.2005.godine
je ostao krajnji datum do kog su se sve kompanije koje žele da prodaju
svoje proizvode na tržištu EU morale registrovati u svakoj od zemalja
članica kao snabdevači.Ova registracija je obuhvatala detaljan plan o
tome kako se svaka kompanija povinovala zahtevima WEEE Direktive.
CILJEVI WEEE DIREKTIVE
WEEE Direktiva teži da poboljša performanse upravljanja WEEE kroz:
1. Selektivno prikupljanje WEEE pomoću odgovarajućih sistema,koji čuvaju
integritet uređaja i njihove potencijale za obnavljanje
2. Stopu sakupljanja koju mora dostići svaka članica do 31.12.2006. a
koja iznosi 4 kg WEEE po stanovniku godišnje
3. Individualnu odgovornost proizvođača;stope ponovne upotrebe,reciklaže
i obnove se kreću u rasponu od 50%-80% u zavisnosti od razmatrane kategorije
uređaja,a one moraju biti zadovoljene od strane proizvođača elektronske
i električne opreme do 31.12.2006
4. Odredbu pružanja informacija krajnjim korisnicima čije je učešće esencijalno
za visoke stope sakupljanja i reciklaže,kroz obeležavanje pakovanja,kao
i pružanje informacija postrojenjima za tretman(uvažavajući sastav i strukturu
električnih proizvoda)
1.Sakupljanje WEEE
Da bi se pristupilo reciklaži električnog opada neophodno je da budu
sakupljene dovoljne količine ovog otpada.Zbog toga članice EU moraju da
uspostave selektivne sisteme sakupljanja i da podstiču učešće krajnjih
korisnika u ovim sistemima. U cilju minimizacije raspoloživosti kao nesortiranog
komunalnog otpada članice EU treba da usvoje adekvatne mere :
- za WEEE koji stiže iz domaćinstava članice EU su do 13.8.2005. trebale
da:
- kao minimum uspostave sisteme koji omogućavaju krajnjim vlasnicima i
distributerima električnih uređaja da vrate svoj električni otpad bez
ikakve naknade.Takođe trebalo je osigurati pristupačnost i raspoloživost
neophodnih kapaciteta za sakupljanje naročito uzimajući u obzir gustinu
naseljenosti.
- Prilikom isporuke novog proizvoda,distributeri su obavezni da obezbede
povratak takvog otpada na bazi ’’staro za novo’’ i to besplatno za krajnje
vlasnike ovih uređaja.
- Proizvođačima se omogućava da uspostave bilo individualne bilo kolektivne
povratne sisteme za WEEE samo ukoliko su oni u skladu sa ciljevima Direktive.
- Za WEEE od ostalih korisnika:
- Proizvođači ili treća lica moraju obezbediti sakupljanje WEEE i izvan
domaćinstava.
Sakupljanje i transport moraju biti izvedeni tako da optimiziraju ponovnu
upotrebu i reciklažu onih komponenti ili celih uređaja pogodnih za reciklažu
odnosno ponovnu upotrebu.Ispitivanje potencijala za ponovnu upotrebu bi
trebalo da bude što zastupljenije kako bi se proizvodi za ponovnu upotrebu
poslali adekvatnim kanalima ponovne upotrebe bez ikakvih oštećenja.Modaliteti
logističkih i organizacionih povratnih šema su ostavljeni na izbor zemljama
članicama,u zavisnosti od njihovih geografskih karakteristika i različitih
tokova WEEE.
Efikasna šema sakupljanja treba da motiviše građane da u njoj učestvuju.
Mesta(tačke) sakupljanja WEEE predstavljaju ključni element sisterma,ali
ona nisu definisana Direktivom.Zemljama članicama se ostavlja prostora
da definišu broj,kapacitet,lokaciju i organizaciju unutar šema upravljanja
ovim mestima sakupljanja,od kojih proizvođači snose finansiranje sakupljenog
WEEE.Da li su to reciklažna dvorišta,sortirna postrojenja ili regionalne
transfer stanice zavisiće od dogovora između industrije i lokalnih i regionalnih
vlasti.
Tretman i obnova WEEE
Posebno sakupljen WEEE bi trebalo da bude transportovan u odabrane objekte
za preradu sem ako se uređaji ponovo ne upotrebljavaju kao celina.Zemlje
članice EU će obezbediti da proizvođači organizuju (individualno ili kolektivno)
tretman sakupljenog WEEE kako bi se dostigle stope obnove i reciklaže
koje zahteva Direktiva. Električni otpad koji se izvozi iz EU će se samo
računati kao ispunjenje obaveza i ciljeva ukoliko izvoznik može da dokaže
da su se operacije obavile pod istim uslovima koje zahteva Direktiva.Članice
EU su odgovorne za definisanje detaljnih tehničkih zahteva i praćenje
transporta WEEE kao i njegovog izvoza.
Član 7 WEEE Direktive definiše stope obnove za različite kategorije posebno
sakupljenog WEEE koje proizvođači moraju da ostvare,na individualnoj ili
kolektivnoj bazi najkasnije do 31.12.2006. godine (novi ciljevi će biti
definisani 31.12.2008.)Proizvođači se mogu osloboditi svoje odgovornosti
preko trećih lica,lokalnih vlasti ili privatnih preduzeća,ali oni i dalje
ostaju odgovorni za finansiranje svih operacija koje su u vezi sa tretmanom
sopstvenih proizvoda koji se pojave na tržištu posle 13.8.2005.
Radi izračunavanja ovih stopa,proizvođači ili treća lica koja obavljaju
poslove za proizvođače WEEE moraju da čuvaju podatke o masi WEEE koja
ulazi i izlazi iz obrade,obnove i reciklažnih postrojenja.Međutim ovo
podrazumeva efikasne logističke sisteme i sisteme za praćenje. Stope obnove,reciklaže
i ponovne upotrebe prema WEEE Direktivi su prikazane tabelom broj 1.
Kategorije uređaja Stope reciklaže i ponovne upotrebe(% prosečne težine
uređaja poslatog na tretman) Stopa obnove
Veliki kućni aparati i automati (kategorije 1 i 10 Aneksa 1A) 75% 80%
Mali kućni aparati,oprema za osvetljenje,električni alat,igračke i sportska
oprema (kategorije 2,5,6,7,9 Aneksa 1A) 50% 70%
IT i telekomunikacioni uređaji i uređaji za relaksaciju ( kategorije 3
i 4 Aneksa 1A) 65% 75%
Lampe na gas 80% /

Tabela 1. Stope obnove, reciklaže i ponovne upotrebe prema WEEE
Direktivi
Informisanje krajnjih korisnika i postrojenja za tretman e-otpada
Aktivno učešće potrošača i korisnika je esencijalno za efikasnost sistema
sakupljanja tako da moraju biti podsticani da učestvuju u šemama sakupljanja
električnog otpada kako bi olakšali procese obrade,reciklaže i obnove.Posebno
moraju imati informacije o :
• Zahtevima za posebno sakupljanje i sortiranje WEEE (ne odlagati električni
otpad kao nesortirani komunalni otpad)
• Sistemima sakupljanja i povratka aparata koji njima moraju biti dostupni
• Njihovoj ulozi u doprinosu ponovne upotrebe,reciklaže i ostalih oblika
obnove WEEE
• Potencijalnim efektima WEEE na životnu sredinu i ljudsko zdravlje
• Značenju simbola prema Aneksu IV,koji su proizvođači obavezni da štampaju
na pakovanjima ili uputstvima za korišćenje ili garantnim listovima
Aneks IV Direktive uvodi nov simbol za obeležavanje sakupljanja električnog
otpada odvojeno od ostalog otpada i sastoji se od precrtane kante za smeće.On
mora biti jasan,čitljiv i neizbrisiv. Znak je propisan Europskom direktivom
i upozorava korisnika da proizvod, kada postane otpad, ne sme stavljati
u komunalni otpad. Od ove godine, proizvođači električnih i elektroničkih
proizvoda na području EU, kao i svi koji žele izvoziti na područje EU
moraju označiti svoje proizvode tim znakom. U posebnim slučajevima, bilo
zbog veličine proizvoda ili njegove funkcije, znak mora biti otisnut na
pakovanju (ambalaži), uputstvima za upotrebu i na garantnom listu(slika
2).

Slika 2.WEEE simbol
U cilju olakšanja ponovne upotrebe i pravilnog ekološkog odlaganja električnog
otpada uključujući i održavanje,nadogradnju i reciklažu,članice EU treba
da obezbede da svaki proizvođač obezbedi neophodne informacije o ponovnoj
upotrebi i tretmanu za svaki novi tip električnih uređaja koje plasira
na tržište(u roku od jedne godine pošto je izbacio novi proizvod na tržište).
Ova informacija će pomoći pri identifikaciji različitih komponenata i
materijala električnih uređaja kao i lokaciju opasnih materija u njima.Bilo
koji proizvođač elektronskih i električnih aparata a koji su plasirani
na tržište posle 13.8.2005. mora biti jasno označen na aparatu.
ZAOSTALI OTPAD ČIJE JE POREKLO POZNATO (HISTORICAL WASTE)
Pod zaostalim otpadom čije je poreklo poznato podrazumevamo električni
otpad čiji se proizvođač,uvoznik ili distributer može identifikovati u
trenutku pojavljivanja troškova upravljanja ovim otpadom.Električni i
elektronski otpad koji nastaje od proizvoda koji su plasirani na tržište
pre 13.8.2005. predstavlja izuzetak od individualne odgovornosti proizvođača:
njegovo upravljanje će preuzeti kolektivno proizvođači koji su trenutno
prisutni na tržištu kada se pojave troškovi i to kako WEEE Direktiva definiše
proporcionalno njihovom učešću na tržištu po vrsti uređaja.
ZAOSTALI OTPAD ČIJE JE POREKLO NEPOZNATO (ORPHANS)
Zaostali otpad čije je poreklo nepoznato je električni otpad čiji se
proizvođač ne može identifikovati ili više ne postoji u trenutku pojavljivanja
troškova upravljanja ovim otpadom.Od 13.8.2005. u cilju izbegavanja potencijalnog
sivog tržišta (proizvođača koji bi namerno pokušali da izbegnu svoje odgovornosti)
i problematičnog finansiranja upravljanja njihovim otpadom,svaki proizvođač
će morati da :
• Obeleži svoj proizvod tako da se proizvođači mogu jasno identifikovati
• Da obezbedi garancije kada plasira proizvod na tržište kako bi osigurao
buduće pokrivanje troškova upravljanja otpadom u slučaju da on nestane
sa tržišta.Garancija može imati oblik reciklažnog osiguranja,blokiranja
bankovnog računa ili kao učešće u odgovarajućim šemama za finansiranje
upravljanja WEEE .
WEEE definiše 10 kategorija električne i elektronske opreme i one su obuhvaćene
Aneksom I WEEE Direktive dok su primeri ovih kategorija,odnosno lista
uređaja obuhvaćenih Aneksom I,predstavljeni Aneksom II Direktive(tabela
2.)
Aneks IA definiše kategorije električnih uređaja
obuhvaćenih Direktivom |
Prema Aneksu IB lista proizvoda obuhvaćenih
kategorijama definisanih u Aneksu IA su: |
veliki kućni aparati
(bela tehnika)
|
veliki uređaji za hlađenje(rashladne vitrine),frižideri,zamrzivači,veš
mašine,mašine za sušenja veša,mašine za pranje sudova,mikrotalasne
rerne,ostali uređaji koji se koriste za obradu i pripremanje hrane,električni
grejni uređaji,električni radijatori,ostali aparati za grejanje
soba,kreveta,ventilatori,klima
uređaji,ostala oprema za ventilaciju,klimatizaciju |
mali kućni aparati |
usisivači,oprema za čišćenje,aparati za čivenje,pletenje,zkanje
i ostale obrade tekstila,pegle i drugi aparati za održavanje odeće,tosteri,električni
noževi,aparati za šišanje,sušenje kose,pranje zuba,brijanje i masažu
i ostali aparati za brigu o telu,ručni satovi,zidni satovi i druga
oprema za merenje,pokazivanje i beleženje vremena,vage,brusilice,friteze |
IT i telekomunikaciona oprema |
Centralizovana obrada podataka – minikompjuteri,jedinice štampanja
,PC računari: PC(uključujući i tastaturu,miša i monitor),Laptop
računari(uključujući i tastaturu,miša i monitor),džepni računari,štampači,oprema
za kopiranje,električne mašine za kucanje,ručni i stoni digitroni
i ostala oprema za sakupljanje,čuvanje,obradu,prezentaciju ili komunikaciju
elektronskim sredstvima,teleksi,telefoni(javni,mobilni..),telefonske
sekretarice i ostala sredstva za prenos zvuka,slika i ostalih informacija
preko telekomunikacionih uređaja |
potrošački uređaji-elektronika |
TV aparati,radio aparati,kamere,muzički instrumenti,Hi-Fi uređaji
i ostali proizvoda za snimanje i reprodukciju zvuka,slike,uključujući
i signale i ostale tehnologije za distribuciju zvuka i slike a ne
potpadaju pod telekomunikacione tehnologije |
uređaji za osvetljenje |
fluoroscentne lampe sa izuzetkom opreme za osvetljenje u domaćinstvima,
i ostali uređaji za kontrolu/rasipanje svetlosti izuzev običnih
sijalica |
električni alati sa izuzetkom velike stacionarne industrijske
opreme |
bušilice,testere,uređaji za obrtanje,mlevenje, šivenje,sečenje,bušenje,
brušenje,savijanje i slične procese obrade drveta,metala i ostalih
materijala,Alati za zakivanje,zakucavanje ili odvrtanje poktrenih
zakivaka,eksera,vijaka i drugih,alati za lemljenje,zavarivanje,oprema
za prskanje i ostale tretmane tečnih i gasovitih supstanci,ostali
baštenski uređaji |
igračke,sportska i rekreativna oprema za zabavu |
električni vozovi,kola,ručne konzole,video igrice,kompjuteri za
biciklizam,ronjenje,trčanje,poker aparati |
medicinski aparati |
oprema za radioterapiju,kardiologiju,dijalizu,plućni ventilatori,zamrzivači,
oprema koja se koristi u nuklernoj medicini;ostali uređaji za detektovenje,sprečavanje,praćenje
bolesti,povrede ili invaliditeta |
kontrolni i merni instrumenti |
detektori dima,termostati,uređaji za merenje,za merenje težine
ili uređaji za podešavanja u laboratorijama |
automatski aparati
široke namene
|
za vruće napitke,vruće/hladne limenke ili flaše,bankomati,svi
uređaji koji automatski isporučuju bilo koju vrstu proizvoda |
|
|
Tabela 2. Kategorije uređaja obuhvaćenih Direktivom
i njihova lista
RoHS DIREKTIVA (Restriction of the use of certain hazardoues substances)
Dostupni dokazi su pokazali da su neophodne posebne mere sakupljanja,tretmana,reciklaže
i odlaganja električnog otpada a koje su definisane WEEE Direktivom kako
bi se smanjili problemi upravljanja otpadom vezani za teške metale.Uprkos
ovim merama veliki deo električnog otpada i dalje će nastaviti da završava
u trenutnim komunalnim tokovima otpada.Čak iako je zasebno prikupljen
WEEE i podvrgnut procesima reciklaže on i dalje sadrži opasne materije
poput žive,kadmijuma,olova,PCB a koji predstavljaju rizik po okolinu i
zdravlje ljudi.
Uzimajući u obzir tehničke i ekonomske mogućnosti,najefektivniji način
za redukciju rizika po okolinu i ljudsko zdravlje ovih supstanci jeste
njihova zamena sa neškodljivim ili manje opasnim matrijalima.RoHS Direktiva(ograničenja
o upotrebi određenih supstanci u električnoj i elektronskoj opremi) se
odnosi na električne i elektronske uređaje koji su obuhvaćeni kategorijama
u Aneksu IA WEEE Direktive ali ne obuhvata kategorije pod rednim brojem
8. i 9.Takođe ne obuhvata rezerne delove i ponovnu upotrebu uređaja plasiranih
na tržište pre 1.7.2006.godine. RoHS u svojim specifikacijama tačno određuje
koliki procentualni udeo teških metala i kontrolisanih supstanci u odnosu
na masu svaka komponenta može da sadrži. Definisana je dozvoljena maksimalana
koncentracija od 0.1% po težini u homogenim materijalima.

Tabela 3.Dozvoljena količina supstanci prema RoHS Direktivi
INICIJATIVE U ODREĐENIM ZEMLJAMA EVROPSKE UNIJE
Pre stupanja na snagu WEEE Direktive,nekoliko zemalja je definisalo nacionalne
zakone i organizovalo sisteme upravljanja za WEEE.Ovi sistemi su različito
odreagovali na različite situacije i nacionalne filozofije.Kao što je
napomenuto,WEEE direktiva ostavlja prostora zemljama članicama da same
isprojektuju šeme upravljanja WEEE i nacionalna iskustva opisana u ovom
poglavlju ilustruju spektar mogućnosti,a pogotovo je značajna podela odgovornosti
unutar logističkih operacija i finansiranje WEEE. Treba spomenuti da su
BraunGmbh (Nemačka),Electrolux AB (Švedska),Hewlett Packard Co (SAD) i
Sony (Japan) osnovali ERP (European Recycling Platform) kako bi se prilagodili
WEEE Direktivi u decembru 2002.godine koja definiše panevropski sistem
sakupljanja i reciklaže na najefikasniji način za potrošače,industriju
i životnu sredinu.Takođe je osnovana i European Advanced Recycling Network
(EARN) u maju 2005.godine a čini je 5 najvećih reciklažnih kompanija Evrope:
• Coolrec
• STENA Technoworld
• Indumetal
• Electrocycling
• Ecotronics
Ono što je zajedničko ovim sistemima upravljanja WEEE je da postoje tri
primarna kanala za skupljanje WEEE:
• komunalna mesta za sakupljanje,
• maloprodajni objekti i
• direktan povratak proizvođaču.
Većina sistema je organizovana oko već postojećih komunalnih mesta za
sakupljanje otpada.Postoji velika raznolikost u količini prikupljenog
i tretiranog električnog i elektronskog otpada iako su u obzir uzete različite
kategorije uređaja i veličina populacije.Što se tiče ukupne količine El
Kresten (Švedska) je opslužio najveću količinu u 2002.godini (75000 t)
što je jednako 8.4 kg po glavi stanovnika. ICT Milieu (Holandija),koji
radi samo sa određenim kategorijama proizvoda,je sakupio samo 9462 t što
iznosi 0.6 kg po stanovniku.Švedska sakuplja najveću količinu otpada po
stanovniku skoro 11 kg,slede je Norveška i Švajcarska koje su uspele da
sakupe 8 kg po stanovniku,zatim Belgija,Danska i Holandija koje trenutno
skupljaju 4-5 kg po stanovniku godišnje.
Prosečni direktni troškovi sakupljanja i tretmana WEEE se kreću od 0.35
€/kg u Holandiji (NVMP) do 0.64€/kg u Švajcarskoj (SWICO).Ove razlike
u cenama odslikavaju različite troškove rada,područja proizvoda,standarde
reciklaže i geografske karakteristike.
Pored kvantitativnih definisane su i različite kvalitativne mere za upravljanje
WEEE :
• Ekološki prihvatljiv tretman (Danska)
• Adekvatna obrada u skladu sa propisima (Norveška)
• Pre prethodnog tretmana otpada nema odlaganja na deponije(Švedska,Švajcarska)
• Zabrana insineracije proizvoda koji su posebno vraćeni(Holandija)
• Minimum standarda za tretman,obnovu metala i ncineraciju hemikalija
koje ne mogu biti obnovljene (Švajcarska)
• Razdvajanje aparata na one koji mogu biti ponovo upotrebljeni i one
koji ne mogu (Belgija)
Većina zemalja je razvila mešane WEEE menadžment sisteme zasnovane na
postojećim komunalnim sistemima upravljanja otpadom,u kojima komunalne
vlasti organizuju sakupljanje WEEE iz domaćinstava kao i upravljanje kontejnerskim
parkovima i ostalim mestima sakupljanja,dok ih proizvođači recikliraju
i obrađuju(tabela 10.).
Uloga maloprodajnih objekata i distributera varira u širokom spektru od
zemlje do zemlje.Lanac trgovine je npr.glavni lanac (kanal) za povratak
WEEE u Švajcarskoj gde su maloprodajni objekti identifikovani kao glavne
tačke za pristup vraćenoj opremi u zavisnosti od njene mogućnosti za reciklažu
i ponovnu upotrebu.U Norveškoj je zakonom dodeljena veoma važna uloga
pri sakupljanju distributerima i maloprodajnim objektima.
U Belgiji 80% tačaka sakupljanja su mesta prodaje proizvoda,ali ona uspeju
da prihvate 25% od ukupne količine sakupljenog otpada,dok komunalna mesta
za sakupljanje otpada (20%) preuzimaju 75% WEEE.U Holandiji kanali distribucije
(maloprodajni objekti i distributivni centri) sakupe oko 13% od ukupne
količine sakupljenog WEEE.Maloprodajni objekti imaju pristup reciklažnim
parkovima i RTS (Regional Transfer Station) za male količine WEEE.
Izuzev Švajcarske,ovi sistemi su finansirani od :
• Poreza lokalnih vlasti na komunalnu infrastrukturu
• Potrošača sve dok se u obzir uzimaju troškovi sortiranja, reciklaže
i odlaganja
Tabela 4. pokazuje podelu odgovornosti između proizvođača i javnih preduzeća
u zemljama EU koje posmatramo

Tabela 4. Podela odgovornosti između komunalnih organa i proizvođača
U Belgiji,Švedskoj i Holandiji troškovi sakupljanja pokrivaju se različitim
ugovorima proizvođača i komunalnih vlasti.Proizvođači pokrivaju deo troškova
transporta od komunalnih mesta sakupljanja do RTS ili finansiraju rad
komunalnih postrojenja(npr. obezbeđenje specijalnih kontejnera)
Tabela broj 5. predstavlja dostignuća izabranih sistema sakupljanja u
5 evropskih zemalja u zavisnosti od porekla sakupljenog WEEE.Sistemi upravljanja
u Švedskoj,Švajcarskoj,Danskoj i Norveškoj su zajednički za sve kategorije
WEEE,bez obzira da li on potiče iz domaćinstava ili ne.
Tabela 5. Dostignuća postojećih sistema
Poređenje različitih sistema upravljanja WEEE zavisi od mnogih fakora
a pre svega:
• Starosti sistema
• Vrsti EEE koja se sakuplja
• Pokrivenosti geografskog područja
• Karakteristika društva u polju ove oblasti( pre svega broj EEE plasirane
na tržište)
ZAHTEVI PREMA LOGISTIČKOM SISTEMU
Da bi se ispunili zahtevi Direktive o električnom i elektronskom otpadu
neophodno je uspostavljanje efikasnih organizacionih i logističkih povratnih
sistema. Sakupljanje i transport moraju biti izvedeni tako da optimiziraju
ponovnu upotrebu i reciklažu onih komponenti ili celih uređaja pogodnih
za reciklažu odnosno ponovnu upotrebu. Očuvanje uređaja za ponovnu upotrebu
zahteva pravilnu organizaciju i tip operacija sakupljanja,transporta,sortiranja,skladišne
operacije a sve u cilju očuvanja ponovne upotrebljivosti proizvoda.
Modaliteti logističkih i organizacionih povratnih šema su ostavljeni na
izbor zemljama članicama,u zavisnosti od njihovih geografskih karakteristika
i različitih tokova WEEE. Ali čak iako svetski proizvođači odluče da uspostave
sopstvene sisteme za povratak i reciklažne centre,lokalne vlasti iako
nisu direktno odgovorne za specifične zahteve WEEE Direktive ostaju glavni
interfejs između proizvođača i potrošača.Postojeća komunalna infrastuktura
bi trebalo da bude osnova sistema za sakupljanje,sortiranje i rastavljanje
električnog otpada.Pravi izazov za lokalne vlasti leži u obezbeđenju da
električni otpad bude sakupljan odvojeno od ostalog otpada,uređaji za
ponovnu upotrebu odvojeni od onih koji nisu i da su poslati u adekvatna
postrojenja za dalji tretman,što će za posledicu imati:
• Prilagođavanje većeg dela infrastrukture
• Posebne kontejnere za WEEE na dostupnim mestima za potrošače
• Razvoj ostalih sistema dopreme za manje proizvode itd.
Jedna od teškoća upravljanja WEEE je nepostojanje veze između količine
na tržištu i tokova otpada zato što je :
• Njihov vek upotrebe obično kraći nego što je procenjeno
• Fenomena skladištenja(čuvanja starih uređaja),ponovne upotrebe ili prodaje
Tako da kada se proizvod vrati,to ne zavisi samo od njegovog upotrebnog
veka već i od kapaciteta za čuvanje u domaćinstvima (koji su u ruralnim
područjima veći nego u gradskim) i od ponašanja ljudi i njihove psihologije.
Organizovano sakupljanje električnog i elektronskog otpada
Efikasan sistem sakupljanja zavisi od:
• Dostupnih i efikasnih lokacija(objekata) za sakupljanje
• Adekvatnih i doslednih informacija za korisnike
Transport,rukovanje ali takođe i skladištenje i sortiranje su presudne
aktivnosti za očuvanje potencijala za ponovno korišćenje i za izbegavanje
oštećenja ili lomova komponenti koje sadrže opasne materije. Dobra praksa
podrazumeva procedure koje obezbeđuju da se sve obavlja na bezbedan i
efikasan način.Da bi se smanjio rizik po okolinu i ljude sistem bi trebalo
da obezbedi minimalna kretanja proizvoda i da minimizira ručno rukovanje
njima.Takođe bi trebalo težiti otklanjanju opasnih supstanci i odvajanju
uređaja za ponovnu upotrebu što je ranije moguće u toku procesa.Način
sakupljanja će varirati u zavisnosti od rastojanja,ruralne ili urbane
šeme i veličine sakupljanih uređaja.
Lokalne vlasti su odgovorne za upravljanje komunalnim otpadom uopšte,i
one već sakupljaju WEEE kroz metode sakupljanja koje funkcionišu u formi:
• ’’Kerbside’’ sakupljanja(odvojeno ili ne,po rasporedu ili na zahtev).Ponekad
lokalne vlasti nude posebno sakupljanje,nekad se WEEE sakuplja sa ostalim
kućnim otpadom a nekad se sakuplja po pozivu
• ’’Bring systems’’(reciklažni parkovi i mesta sakupljanja) na koje potrošač
može doneti njegov stari uređaj.Tamo WEEE može biti uskladišten u odgovarajućim
kontejnerima i posebnim kantama.
• Ostalo – U svim ostalim slučajevima WEEE je odložen ili insinerisan
zajedno sa ostalim otpadom.Ovo je posebno slučaj kod malih kućnih aparata
koji završavaju u kućnim kantama,a to je zato što je veoma malo urađeno
na podsticanju građana da razdvoje odlaganje električnog otpada od ostalog
otpada.
Uslovi za organizaciju kerbside sakupljanja zavise od :
• Troškova sakupljanja(područje,frekvencija,broj sakupljanja)
• Skladišnih kapaciteta
• Mogućnostima za rad lokalnih preduzeća
Sortiranje električnog i elektronskog otpada
Posle inicijalnog testa selekcije u cilju identifikacije ponovne upotrebljivosti
proizvoda,uređaji se sortiraju po tipu i uslovima i obeležavaju zajedno
sa njihovom destinacijom:
• Ponovna upotreba celog uređaja
• Ponovna upotreba komponenti
• Reciklaža
• Obnavljanje/odlaganje
Na komunalnim mestima za sakupljanje otpada poput reciklažnih parkova,veliki
i mali aparati mogu biti razdvojeni trenutno.Razdvajanje na uređaje za
ponovnu upotrebu i na one koji to nisu takođe može biti urađeno na ovom
mestu.Skladištenje WEEE na komunalnim mestima za sakupljanje zahteva:
• Dovoljan skladišni kapacitet
• Nadkrivene i otvorene objekte sa odgovarajućim podnim i skladišnim kutijama
u cilju:
- Očuvanja potencijala ponovne upotrebe
- Lakše demontaže uređaja
- Sprečavanja krađa uređaja/delova koji imaju komercijalnu vrednost
- Sprečavanje isticanja opasnih supstanci i zagađenja okoline
- Ograničeno vreme skladištenja
RTS(regional transfer station) optimiziraju meru sakupljanja i transporta
do objekata za obradu.Ukoliko nijedna selekcija za ponovnu upotrebu nije
rađena pre,RTS su zaduženi da to obave.Moguće je tretirati neke grupe
proizvoda tokom njihovog boravka u RTS,na primer TV aparati mogu biti
rastavljeni delimično radi transporta različitih delova u objekte za preradu
na različitim lokacijama.
Transport električnog i elektronskog otpada
Prema WEEE Direktivi krajnji vlasnik bi trebalo da se oslobodi svojih
starih uređaja besplatno(bez ikakve nadoknade),ali posebno sakupljanje
WEEE će neophodno zahtevati neke investicije:kontejneri,boks palete,specifične
vage,registracione i informativne kampanje....
Troškovi transporta i sakupljanja zavise od :
• Vrste usluge: sakupljenje ili isporuka
• Vrsta sakupljanih proizvoda(neophodni kontejneri,specijalno rukovanje
uređajima koji sadrže CFC...)
• Transportna rastojanja i opsluživano područje
• Postojeća infrastruktura
Ovi troškovi će se vremenom smanjivati kada se:
• Urade potrebna ulaganja u osnovnu infrastrukturu
• Optimizira logistika
• Svest građana omogući povećanje stope sakupljanja
Da bi se obezbedilo da rukovanje i utovar ne utiču na sposobnost ponovne
upotrebe,osoblje bi trebalo podučiti da poštuje aspekte rukovanja(npr.Frižideri
i zamrzivači bi trebalo da budu transportovani uspravno ) i pravilnoj
organizaciji transporta:
• Odgovarajuća vozila sa liftovima za teške jedinice
• Oprema za pričvršćavanje uređaja prilikom transporta kako bi se izbegla
oštećenja i ispuštanje opasnih supstanci
PROCITAJ
/ PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
|
|
preuzmi
seminarski rad u wordu » » »
Besplatni Seminarski Radovi
SEMINARSKI RAD |
|