POCETNA STRANA

 
SEMINARSKI RAD IZ EKOLOGIJE - EKOLOŠKOG MENADŽMENTA
 
OSTALI SEMINARSKI RADOVI
EKOLOGIJA - ZAŠTITA OKOLIŠA

 

 

 

 

 

 

Nastanak i oporaba otpada

2. OPĆENITO O OTPADU


• Otpad je jedan od najvažnijih problema suvremene civilizacije i središnji problem zaštite okoliša. Pri tome treba naglasiti da otpad nije smeće tj. gomila neodgovorno odbačenih, često vrlo dragocjenih, a sada više neiskoristivih otpadnih tvari. Otpad se razlikuje od smeća upravo po tome što se od njega mogu iskoristiti tvari i energija i upotrijebiti u istom ili nekom novom proizvodnom procesu. Suvremene tehnike omogućavaju potpuno iskorištavanje gotovo svih vrsta i količina otpada. Najučinkovitiji način pravilnog gospodarenja otpadom je i najteži, ali po okoliš najefikasniji - uvođenje principa čistije proizvodnje tj. minimaliziranje otpada na mjestu njegova nastanka što je, na žalost, u Hrvatskoj rijedak slučaj, pa se otpad često gomila na uređenim ili neuređenim deponijima ili "divljim" odlagalištima otpada

Najveći dio svojih potreba čovjek zadovoljava proizvodnjom različitih proizvoda kao što su alati, strojevi, hrana, odjeća, prijevozna sredstva itd. Nakon upotrebe, ti proizvodi postaju otpad.
Čovjek je jedino biće na planeti Zemlji koje proizvodi otpad

OTPAD
o svaka tvar ili predmet koje je posjednik odbacio ili namjerava odbaciti ili je u obvezi odbaciti prema članku 1(a) directive o otpadu 75/442/EEC
• POSJEDNIK
o proizvođač otpada ili svaka pravna ili fizička osoba koja ga posjeduje
• PROIZVOĐAČ
o Svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad ili koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom, mijenja sastav ili svojstva otpada.

Možemo zaključiti da je stvaranje otpada neizbježno, da bi išta učinili sa otpadom osnovno što moramo učiniti je razvrstati ga.



3. VRSTE OTPADA


• Zašto razvrstavati otpad?
Zato što je onako ispremiješan i smrdljiv zaista smeće koje nam stvara probleme. Naprotiv, ako ga razvrstamo i odvojeno prikupljamo, otpad može postati korisna sirovina za nove proizvode.

• Otpad se razvrstava ovisno o :
o Svojstvima
o Mjestu nastanka

• Otpad po svojstvima dijelimo na:
o Opasni otpad
sadrži tvari koje imaju jedno od svojstava:
• eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nadražljivost, štetnost, toksičnost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost, svojstvo oksidiranja, svojstvo nagrizanja i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom
o Neopasni otpad
• Otpad koji po sastavu i svojstvima određen kao neopasan.
• A nema ni jedno od 14 svojstava nabrojanih u Aneksu 3 Direktive o otpadu tj. Otpad koji nije obuhvaćen definicijom opasnog otpada.


. Inertni otpad
• Otpad koji ne podlježe značajnim fizikalnim, kemijskim ili biolškim promjenama, pa ne ugrožava okoliš.
• ne otapa se nije zapaljiv, ne reagira fizički ili kemijski, ne razgrađuje se biološkim putem niti stvara opasne tvari za okoliš i zdravlje ljudi u kontaktu sa bilo kojim spojem.
• Ima beznačajan stupanj ispuštanja zagađujućih ili ekotoksičnih tvari, ne ugrožava zrak, vode i podzemne vode.
• Mjesto nastanka-vrste otpada
o Komunalni otpad o Proizvodni otpad o Posebne kategorije otpada


• Komunalni otpad
o Komunalni otpad je otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne ili uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava.

o Komunalni otpad velikim dijelom sadrži: biorazgradivi otpad (ostaci hrane i prehrambenih artikala, vrtni otpad) i otpadnu ambalažu koja nastaje nakon raspakiranja proizvoda (papir, plastika, kartonske kutije, staklene i plastične boce)

• Proizvodni otpad
o Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Proizvodnim otpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača.

• Posebne kategorije otpada
o posebna kategorija otpada jest otpad za kojega se gospodarenje propisuje posebnim propisom
iz članka 104. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti okoliša. o ambalažom i ambalažnim otpadom
o otpadnim električkim i elektroničkim uređajima i opremom o vozilima kojima je istekao vijek trajanja
o otpadnim baterijama i akumulatorima koji sadrže određene opasne tvari o otpadnim gumama
o infektivnim otpadom iz zdravstvenih ustanova
o otpadom iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina
o otpadna ulja


4. OPORABA OTPADA


• Oporaba otpada -definicija
o bilo koji postupak kojim se ambalaža ponovno puni ili koristi za istu svrhu za koju je orginalno napravljena, sa ili bez pomoćnih sredstava,kojima se omogućuje ponovno
punjenje.
o Oporaba otpada obuhvaća oporabu materijala (npr. recikliranje), energije (spaljivanje otpada kao goriva), biološku oporabu (kompostiranje) i ponovno korištenje.


Oporaba otpada definirana je u aneksu 2 B direktive o otpadu 75/442/EEC


Postupci oporabe otpada su:

R 1 Korištenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog načina dobivanja energije
R 2 Obnavljanje/regeneracija otpadnog otapala
R 3 Recikliranje/obnavljanje otpadnih organskih tvari koje se ne koriste kao otapala
(uključujući kompostiranje i druge procese biološke pretvorbe)
R 4 Recikliranje/obnavljanje otpadnih metala i spojeva metala
R 5 Recikliranje/obnavljanje drugih otpadnih anorganskih materijala
R 6 Regeneracija otpadnih kiselina ili lužina
R 7 Oporaba otpadnih sastojaka koji se koriste za smanjivanje onečišćenja
R 8 Oporaba otpadnih sastojaka iz katalizatora
R 9 Ponovna prerada otpadnih ulja ili drugi načini ponovne uporabe otpadnih ulja
R 10 Tretiranje tla otpadom u svrhu poljoprivrednog ili ekološkog poboljšanja
R 11 Oporaba otpada nastalog bilo kojim postupkom R 1 do R 10
R 12 Razmjena otpada radi primjene bilo kojeg od postupaka oporabe R 1 do R 11
R 13 Skladištenje otpada prije bilo kojeg od postupaka oporabe R 1 do R 12 (osim
privremenog skladištenja otpada na mjestu nastanka, prije skupljanja)


5. POSTUPCI OPORABE OTPADA


R1 Korištenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog načina dobivanja energije

• Postupak obuhvaća uporabu otpada kao goriva, uz korisnu uporabu proizvedene topline. Moguća
je izravna uporaba topline ili pretvorba u električnu energiju. Za razliku od materijalne oporaba (recikliranja), u ovom se slučaju radi o energetskoj oporabi otpada.
• Otpad treba najprije pripremiti/kondicionirati (obraditi, homogenizirati, briketirati, samljeti,
pakirati itd.) uskladu sa zahtjevima tehnologije spaljivanja. Uređaj za spaljivanje može biti namjenski izgrađen objekt za spaljivanje otpada ili uobičajeni industrijski uređaj (npr. rotacijska peć u cementari, kotlovnica itd.), za koju otpad predstavlja samo djelomični izvor energije (su-spaljivanje). Uvjeti spaljivanja prilagođeni su osnovnoj namjeni uređaja za spaljivanje.
• U obzir se može uzeti najraznovrsniji organski otpad u tekućem ili krutom agregatnom stanju.
Kao gorivo se može iskoristiti već u osnovnom obliku, a nekad ga treba prije toga posebno pripremiti (kondicionirati). Kao gorivo se najčešće iskorištavaju:otpadna ulja, otpad od primjene organskih otapala, otpad od prerade i pročišćivanja zemnog plina inafte, otpad iz proizvodnje i uporabe premaza, otpad od umjetnih masa i gume, komunalni i slični otpad iz industrije, obrta i uslužnih djelatnosti itd. Ograničenja pri uporabi otpada kao goriva određena su Zakonom i provedbenim propisima u zaštiti okoliša.


R 2 Obnavljanje/regeneracija otpadnog otapala


• Postupak obuhvaća oporabu otpada koji sadrži organska otapala. Regeneracija znači da se iz otpada proizvodi uporabljivo otapalo i ostatak koji će se obraditi odgovarajućim R ili D postupcima.
• Regeneracija obuhvaća postupak separacije i izolacije uporabljivih otapala iz otpada.
• Separacija (izdvajanje) temelji se na razlikama u svojstvima pojedinih komponenata otpada kao što su: agregatno stanje, gustoća, topljivost, tlak pare, vrelište, talište, kemijska svojstva itd.. Iz navedenoga slijedi da se u postupku regeneracije primjenjuju prije svega fizikalne operacije, dok se kemijske koriste samo uslučajevima kad regenerirano otapalo treba dodatno obraditi.
• Osnovna i najčešće korištena operacija je isparavanje, a predstavlja izdvajanje isparivog (otapalo) I neisparivog dijela otpada. Ostale osnovne operacije razdvajanja sustava
kruto/tekuće i tekuće/tekuće koje se primijenjuju kombinirano ili samostalno su: destilacija, ekstrakcija, apsorpcija, adsorpcija,membranski procesi, filtracija, sedimentacija, razdvajanje/odjeljivanje (dekantiranje) itd. Operacije se primjenjuju samostalno ili u kombinaciji.
• Otpad koji sadrži organska otapala je: otpad od organskih kemijskih procesa, otpad od proizvodnje, priprave, trgovine i uporabe sredstava za površinsku zaštitu, otpad iz uporabe organskih otapala itd.
• U pravilu materijalna oporaba otpada ima prednost nad energetskom oporabom, a to znači da regeneracija otapala ima prednost u odnosu na uporabu otapala kao goriva.


R 3 Recikliranje/obnavljanje otpadnih organskih tvari koje se ne koriste kao otapala (uključujući kompostiranje i druge procese biološke pretvorbe)


• Postupak obuhvaća proizvodnju organskih tvari (npr. polimera, gume, papira, celuloze, prirodnih iumjetnih vlakana, želatine, komposta itd.) uporabom različitih tehnologija, prilagođenih vrsti tvari koja se proizvodi.
• Tehnološka su načela proizvodnje organskih tvari iz otpada različiti, a mogu obuhvatiti:
o mehaničke operacije (sortiranje, klasiranje, mljevenje, pranje, sušenje, prosijavanje itd.), o druge fizikalne operacije (isparavanje, destilacija, kristalizacija itd.), o kemijske operacije (neutralizacija, hidroliza itd.)
o biološke procese (kompostiranje, enzimatska hidroliza, fermentacijski procesi itd.).
• Osnovna svrha navedenih postupaka oporabe je proizvodnja organskih tvari kojima se po obliku I kakvoći omogućuje ponovna uporaba.
• Za ovaj su način oporabe prikladne vrlo različite vrste organskog otpada u tekućem ili krutom stanju,npr.:otpad od plastike, gume, otpad iz proizvodnje i prerade kože, otpad od papira i tekstila, otpad iz poljoprivredno prehrambene industrije, komunalni i slični otpad iz industrije, obrta i uslužnih djelatnosti itd.


R 4 Recikliranje/obnavljanje otpadnih metala i spojeva metala

• Postupak obuhvaća obradu otpada koji sadrži kovine i/ili njihove spojeve u cilju proizvodnje čistih kovina, njihovih spojeva ili slitina. Otpad većinom sadrži i nemetalne primjese koje se
u postupku recikliranja izdvajaju i dalje obrađuju odgovarajućim R ili D postupcima. Nakon fizikalnih postupaka izdvajanja (separacije) otpada obično slijedi metalurška obrada u cilju proizvodnje kovine ili slitine u čistom obliku.
• U obadi se primijenjuju pretežno fizikalni te samo rijetko i kemijski postupci. Vrsta tehnološkog postupka koji se primijenjuje ovisi prije svega o fizikalnim svojstvima tretiranog otpada te o pratećim tvarima koje želimo prilikom obrade odstraniti ili smanjiti njihov udio.Mogući su sljedeći postupci:
o ručno izdvajanje (separacija) pojedinih sastojaka otpada, o drobljenje (šrediranje), mljevenje otpada, o magnetska separacija željeznih sastojaka otpada,
o izdvajanje na temelju razlika u gustoći, obliku, elektrostatičkim svojstvima, kemijskom sastavu,
o izdvajanje na temelju različitih tališta ili vrelišta pojedinih kovina i o izdvajanje kovina iz keramičkih podloga (izluživanje, ispiranje, ekstrakcija itd.).
• Separirani metalni otpad nadalje prerađujemo sljedećim postupcima:
o pirometalurški postupci (taljenje, rafinacija), o elektrometalurški postupci, o hidrometalurški postupci i o elektroliza.
• Posebnost je oporabe nekih vrsta otpada ovoga tipa da kao konačni proizvod dobijemo kovinu ili kovinsku slitinu jednake kakvoće kao što je kakvoća kovine dobivene iz rudače.
• Za preradu otpada postupcima R 4 primjereni su: dijelovi dotrajalih motornih vozila, istrošeni kućanski strojevi, električki i elektronički sklopovi, otpad iz metalo prerađivačke industrije, istrošene baterije i akumulatori, limenke, doze, fotokemikalije, jetke tvari iz tiskanih sklopova, metalni dijelovi iz otpada od građenja i rušenja.


R 5 Recikliranje/obnavljanje drugih otpadnih anorganskih materijala


• Postupak obuhvaća proizvodnju anorganskih tvari, primjerenih za dalju uporabu. Ti se postupci temelje na različitim tehnologijama, prilagođenim vrsti tvari koja se proizvodi.
• Tehnološka načela proizvodnje anorganskih tvari iz otpada vrlo su različita i obuhvaćaju:
o mehaničke operacije (drobljenje, mljevenje, sortiranje, klasiranje, sijanje, pranje, sušenje itd.),
o druge fizikalne operacije (isparavanje, destilacija, kristalizacija itd.)
o kemijske operacije (neutralizacija, prokuhavanje itd.)
o hidrolizatermičke operacije (pečenje, sinteriranje, pretaljivanje itd.).
• Osnovni cilj nabrojenih postupaka oporabe proizvodnja je anorganskih tvari u obliku i kakvoći koji omogućuju ponovnu uporabu.
• Ovom su načinu oporabe primjerene veoma raznolike vrste anorganskog otpada u tekućem ili krutom agregatnom stanju kao npr.:
o građevinski otpad, metalurška troska, ljevaonički pijesak bez prevlake (mljevenje,
prosijavanje itd.) o ljevaonički pijesak s prevlakom (pečenje... ) o troska iz čeličana (granuliranje... )
o otpadna sumporna kiselina (neutralizacija i kristalizacija gipsa za uporabu u proizvodnji
cementa ili u građevinarstvu... ) o otpadna klorovodična kiselina (proizvodnja kalcijeva klorida za posipanje ceste... ) i o otpadne soli kao prijenosnici topline (regeneracija itd.).


R 6 Regeneracija otpadnih kiselina ili lužina,


• Postupak obuhvaća obradu otpadnih kiselina ili lužina s ciljem njihove ponovne uporabe u istu ili drugu svrhu. Ukoliko se pri tom radi o uporabi regeneriranih kiselina ili lužina za istu tehnološku namjenu, to možemo smatrati dijelom reciklažnog postupka.
• Regeneraciju izvodimo pretežito s pomoću fizikalnih i samo rijetko, kemijskih postupaka kojima se želi postići viši stupanj čistoće i/ili veća koncentracija kiseline ili lužine. Vrsta postupka koji se primijenjuje zavisi prije svega od kemijskih ili fizikalnih svojstava kiseline ili lužine te od pratećih tvari, koje prilikom regeneracije želimo ukloniti ili barem smanjiti njihov udio. Mogući su sljedeći sustavi i postupci:
o uklanjanje krutih nečistoća iz tekućih kiselina ili lužina (filtracija, sedimentacija,
centrifugiranjeflotacija...), o uklanjanje nečistoća iz krutih kiselina ili lužina (izluživanje ,ispiranje ,ekstrakcija,
rekristalizacija.)
o koncentriranje kiselina i lužina iz tekućih smjesa (isparavanje, destilacija, razdvajanje, membranski postupci ekstrakcija itd.).
• U ovom načinu koriste se otpadne kiseline i lužine koje sadrže nečistoće/sastojke, koji ograničavaju ili sprječavaju njihovu uporabu.


R 7 Oporaba otpadnih sastojaka koji se koriste za smanjivanje onečišćenja


• Postupak obuhvaća obradu ili preradu tvari, odnosno sredstava korištenih u cilju smanjenja onečišćenja, (npr. različita upojna sredstva i sredstva za čišćenje, filtraciju, ispiranje itd.). Svrha je postupka prvenstveno vraćanje tih sastojaka u stanje koje omogućuje njihovu ponovnu uporabu, odnosno njihova regeneracija.
• Postupci regeneracije prilagođeni su vrsti sustava, tj. vrsti sredstva koje regeneriramo te obliku onečišćenja koje se veže uz to sredstvo i koje želimo ukloniti.
• Regeneraciju izvodimo pretežno fizikalnim i samo rijetko kemijskim postupcima, npr.:
o odstranjivanje topljivih nečistoća s krutih sredstava (izluživanje, ispiranje, ekstrakcija...)
o izdvajanje komponenata iz otopina (destilacija, razdvajanje, kristalizacija...) o toplinska obrada krutih sredstava (isparavanje, termička razgradnja, spaljivanje.) o uklanjanje onečišćenja kemijskim postupcima (neutralizacija, prokuhavanje, hidroliza, oksidacija itd.)

• Sredstva korištena u cilju smanjenja ili sprečavanja onečišćenja, npr.:
• upojna sredstva (infuzorijske vrste zemlje, anorganske i organske umjetne tvari, piljevina, krpe za čišćenje.),
• adsorpcijska sredstva (aktivni ugljen, zeoliti.),
• tekućine za ispiranje,
• ionski izmjenjivači i
• sredstva za filtriranje.


R 8 Oporaba otpadnih sastojaka iz katalizatora,


• Postupak obuhvaća izdvajanje uporabljivih sastojaka iz otpadnih, odnosno istrošenih katalizatora koji se mogu iskoristiti za izradu novih katalizatora ili u druge svrhe.
• Postupak je prilagođen vrsti i svojstvima katalizatora. Katalizatori mogu biti vrlo različite tvari kao što su: metali (kovine), oksidi metala i nemetala, lužine, kiseline, a i organske tvari. Postupci izdvajanja sastojaka iz katalizatora uobičajeni su prije svega u slučaju katalizatora čija je cijena visoka, zbog samog sastava (plemeniti metali) ili načina proizvodnje (neki keramički katalizatori).
• Najčešći postupci su:
o toplinska obrada u cilju uklanjanja organskih i toplinski manje otpornih nečistoća s katalizatora
o fizikalno-kemijski postupci izdvajanja uporabljivih tvari iz katalizatora i
o metalurški postupci proizvodnje kovina (pretežno plemenitih) od otpadnih katalizatora.
• Otpadni katalizatori različitih vrsta i sastava kod kojih se troškovi postupka oporabe mogu usporediti s vrijednosti proizvedene tvari ili je oporaba potrebna zbog zaštite okoliša. To su pretežno katalizatori iz kemijskih sinteza ili automobilski katalizatori koji sadrže plemenite metale (platina, paladij, rodij itd.).


R 9 Ponovna prerada otpadnih ulja ili drugi načini ponovne uporabe otpadnih ulja


• Ulje se obrađuje fizikalno-kemijskim postupcima do kakvoće koja omogućuje ponovnu uporabu za istu ili sličnu namjenu.
• Otpadno se ulje prikupi i homogenizira. Odstranjuje se voda (dekantiranje, destilacija, vezivanje na sušeće tvari) i mehaničke nečistoće (filtracija, centrifugiranje). Prema potrebi slijedi neutralizacija.Konačna faza rafinacije obično je frakcijska destilacija u visokom vakuumu.
• U postupke ponovne uporabe otpadnog ulja, ubrajamo i preradu otpadnih jestivih ulja, npr. u »biodiesel« gorivo, okolišu primjerenija maziva ulja (za motorne pile u šumarstvu), kao i hidrolizu u cilju proizvodnje masnih kiselina.
• Za obadu ovim postupcima, primjerenima se smatraju:
o otpadna mineralna ulja koja se primijenjuju u tribologiji (podmazivanje), za prijenos
topline i za pogon hidrauličkih naprava, o emulzije na bazi ulja i
o otpadna jestiva ulja te druge vrste otpadnih biljnih ulja. R 10 Tretiranje tla otpadom u svrhu poljoprivrednog ili ekološkog poboljšanja,
• U tlo se na prikladan način unosi otpad čija svojstva mogu pozitivno utjecati na povećanje uroda i/ili na ekološko stanje zemljišta. U nekim slučajevima, sastavni je dio postupka i prethodna biološka obrada otpada, potrebna kako bi se osigurala odgovarajuća fizikalna, kemijska ili biološka svojstva.
• Otpad koji odgovara namjeni o kojoj je riječ, unosi se na način prilagođen agregatnom stanju otpada ili nekim drugim njegovim svojstvima. Pri tom se koristi uobičajena poljoprivredna mehanizacija (rasipači, cisterne s priključcima za polijevanje), a za posebne namjene postoje i specijalne naprave i priključci, npr. za unos tekućih tvari u tlo uz zaoravanje, sustavi navodnjavanja itd..
• Za oporabu postupcima iz R 10 primjerene su vrste otpada koje odgovaraju zahtjevima iz odredbe o unosu opasnih tvari u tlo i tvari za ishranu bilja. To su u načelu komposti i muljevi iz uređaja za pročišćavanje.

R 11 Oporaba otpada nastalog bilo kojim postupkom R 1 do R 10


• Postupak obuhvaća oporabu otpada, odnosno ostataka od proizvodnje ili regeneracije korisnih sastojaka otpada primjenom postupaka R 1 do R 10.
• Cilj postupaka R 1 do R 10 je proizvodnja korisnih sastojaka iz otpada. Pri tome može doći do stvaranja različitih vrsta otpada i ostataka koje treba na odgovarajući način zbrinuti (postupci D 1 do D 15), a kad postoji mogućnost oni se mogu svrsishodno iskoristiti (postupak R 11). Tako bismo mogli postupke iz R11 opredijeliti i kao uporabu ostataka koji nastaju prilikom regeneracije tvari iz otpada (npr. ostatak koji nastane pri regeneraciji otapala iskoristiti kao gorivo).
• Tehnološka načela kojima se pri tomu služimo uključuju sve poznate mogućnosti te se ne ograničavajun niti na vrstu tehnološkog postupka (mehanički, kemijski, biološki) niti na svojstva otpada (organski, anorganski).
• Za oporabu otpada postupcima R 11 dolaze u obzir sve vrste otpada koje nastaju prilikom izvođenja postupaka R 1 do R 10.

R 12 Razmjena otpada radi primjene bilo kojeg od postupaka oporabe R 1 do R 11


• Razmjena je u stvari trgovina otpadom sa sljedećim mogućim djelatnostima:
• posredovanje između proizvođača/posjednika i oporabitelja otpada,
• organizacija prijevoza otpada,
• postupak izvoza (osiguranje izvozne, uvozne i tranzitne dozvole),
• skupljanje, razvrstavanje i/ili miješanje otpada u svrhu prijevoza i
• skladištenje otpada.

• Ovdje se djelomično radi o komercijalnoj djelatnosti i uslugama na području upravnih postupaka. Otpad se može skupljati na lokaciji proizvođača te izravno prevoziti na oporabu ili se može prethodno skladištiti.
• Primjerene su sve vrste otpada.

R 13 Skladištenje otpada prije bilo kojeg od postupaka oporabe R 1 do R 12

(osim privremenog skladištenja otpada na mjestu nastanka, prije skupljanja)


Otpad se skladišti do vremena koje je potrebno da bi:
o se skupila dovoljna količina za ekonomičan prijevoz do oporabitelja o oporabitelj bio u mogućnosti preuzeti otpad o se obavile moguće dodatne analize
o se proveli propisani upravno-administrativni postupci (npr. dozvola za izvoz itd.). Skladištenje može biti uključeno i u jedan od postupaka oporabe. Privremenim skladištenjem koje ne spada u R 13 smatra se skladištenje otpada na mjestu nastanka prije osiguranja oporabe ili zbrinjavanja.
O uvjetima skladištenja odlučuju fizikalno-kemjska svojstva otpada, budući se uvjeti skladištenja otpadnih tvari ne razlikuju od uvjeta skladištenja čistih tvari jednakih fizikalno-kemijskih svojstava.
Primjerene su sve vrste otpada.


ZAKLJUČAK


• Treba istaknuti da oporaba otpada ponekad ima više troškove nego što je korist od recikliranog materijala i proizvoda, te prilikom izrade plana oporabe otpada treba napraviti detaljnu analizu opravdanosti.

PROCITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
ASTRONOMIJA | BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA | BIOLOGIJA | EKONOMIJA | ELEKTRONIKA | ELEKTRONSKO POSLOVANJE | EKOLOGIJA - EKOLOŠKI MENADŽMENT | FILOZOFIJA | FINANSIJE |  FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZANSKI    MENADŽMENT | FINANSIJSKI MENADŽMENT | FISKALNA EKONOMIJA | FIZIKA | GEOGRAFIJA | INFORMACIONI SISTEMI | INFORMATIKA | INTERNET - WEB | ISTORIJA | JAVNE FINANSIJE | KOMUNIKOLOGIJA - KOMUNIKACIJE | KRIMINOLOGIJA | KNJIŽEVNOST I JEZIK | LOGISTIKA | LOGOPEDIJA | LJUDSKI RESURSI | MAKROEKONOMIJA | MARKETING | MATEMATIKA | MEDICINA | MEDJUNARODNA EKONOMIJA | MENADŽMENT | MIKROEKONOMIJA | MULTIMEDIJA | ODNOSI SA JAVNOŠCU |  OPERATIVNI I STRATEGIJSKI    MENADŽMENT | OSNOVI MENADŽMENTA | OSNOVI EKONOMIJE | OSIGURANJE | PARAPSIHOLOGIJA | PEDAGOGIJA | POLITICKE NAUKE | POLJOPRIVREDA | POSLOVNA EKONOMIJA | POSLOVNA ETIKA | PRAVO | PRAVO EVROPSKE UNIJE | PREDUZETNIŠTVO | PRIVREDNI SISTEMI | PROIZVODNI I USLUŽNI MENADŽMENT | PROGRAMIRANJE | PSIHOLOGIJA | PSIHIJATRIJA / PSIHOPATOLOGIJA | RACUNOVODSTVO | RELIGIJA | SOCIOLOGIJA |  SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE | SPORT - MENADŽMENT U SPORTU | STATISTIKA | TEHNOLOŠKI SISTEMI | TURIZMOLOGIJA | UPRAVLJANJE KVALITETOM | UPRAVLJANJE PROMENAMA | VETERINA | ŽURNALISTIKA - NOVINARSTVO

 preuzmi seminarski rad u wordu » » »


Besplatni Seminarski Radovi


SEMINARSKI RAD