Katastar - ZIS u Italiji

Prve naznake o popisu čestica u Italiji susrećemo u srednjem vijeku i to kao način oporezivanja u gradskim državicama (Siena 1162. god.). Iz poreznih potreba posebna je komisija izradila popis nekretnina i stoke te napravila procjenu.
Car Karlo VI uvidio je da bez katastarske izmjere svake čestice i njezinog točnog grafičkog prikaza na katastarskom planu nema osnove za pravilnu evidenciju katastarskih čestica. Bez pravilno zasnovane evidencije nema ni pravičnog sustava oporezivanja prihoda od zemljišta. Osnovom toga katastarsku izmjeru povjerio je bečkom dvorskom matematičaru i astronomu Jakobu Marinoniju. Izmjera je obavljena oko 1720 godine za austrijski dio Lombardije, a katastarski operat je izrađen mnogo kasnije prema političkim općinama, međusobni položaj i odnos katastarskih čestica i utvrdio katastarski prihod za sva zemljišta. Izmjeru su izvršili u tu svrhu priučeni mjernici geodetskim stolom. Tehnički dio katastarskog operata izrađen je na geometrijskoj osnovi s parcelama. Planovi su izrađeni u mjerilu 1: 2000. Uz njih su bili izrađeni i pregledni nacrti općina u mjerilu 1: 8000.
Takav katastar služio je kao uzor tadašnjoj Europi. Kako je izradba takvog katastra bila skupa, a postupak izradbe dugotrajan i zbog pomanjkanja školovanih ljudi koji bi ga mogli organizirati i izvesti, ostao je samo uzorak za područje Lombardije gdje je i izveden. Do šire primjene i izrade katastra moralo se čekati sljedećih sto godina kada su se počeli masovnije izrađivati pouzdani katastri.
Na području sjeverne Italije, pod upravom Austro - Ugarske monarhije, početkom 19. stoljeća provedena je katastarska izmjera. Izmjera je bila izvedena osnovom carskog dekreta koju je donio car Franjo I, 23. prosinca 1817. god., pod nazivom Zakon o porezima (Grundsteuerpatent).
Carskom odlukom izmjerena je svaka zemljišna čestica, uz istodobnu tehničku i opisnu katastarsku obradu. Za katastarske čestice u ekstravilanu izrađeni su katastarski planovi u mjerilu 1:2880, a za intravilan 1:1440 i 1:720. Nakon katastarske izmjere provedeno je katastarsko klasiranje zemljišta te procjena uz točno definiran upravno-administrativni postupak. Time je dobivena osnova za oporezivanje i novi katastar je dobio naziv stabile pouzdani - porezni katastar.

2. Organizacija Generalne uprave za zemljišta u Italiji

Po Ustavu iz 1947. god. Italija je parlamentarna republika. Izvršnu vlast obnaša Vlada koja mora dobiti povjerenje Parlamenta. Zakonodavna vlast pripada dvodomnom Parlamentu koji je sastavljen od Predstavničkog doma i Senata (630 zastupnika).
Republika Italija podijeljena je na 20 regija (slika 1.), 74 provincije te na gradske i seoske općine sa samoupravom. Visoku autonomiju sa posebnim statutima imaju regije Sicilia, Sardegna, Val d'Aosta, Trentino-Alto Adige i Friuli Venezia Giulia sa izabranim lokalnim vijećima i lokalnim vladama. Samouprava regije ostvaruje se preko biranih tijela koji imenuju regionalno vijeće i Vladu. Predstavnici Vlade, prefekti regija, nadziru i kontroliraju rad Regionalnog vijeća. Prefekti regija u ime Predsjednika Republike imaju pravo veta na zaključke Vijeća i Vlade, kao i pravo na raspuštanja.

Organizacijom upravljanja zemljišnim evidencijama upravlja Generalna uprava (slika 2) koja se dijeli na četri središnje uprave, koje imaju svoje tehničke službe i to:
a. Tehničke službe državnih rezervi (5 odsjeka: Opći poslovi, skupljanje i obrada podataka; Procjena i tehničko savjetovanje državnih rezervi; Građevinski i hidraulični radovi; Sigurnost i primijenjene tehnologije; Održavanje zgrada sjedišta uprava i ministarstava )

b. Katastar, geotopografske službe i održavanje registra nekretnina (5 odsjeka: Opći tehnički poslovi, planovi i razvoj novih tehnologija; Katastar zemljišta; Građevinsko urbani katastar; Održavanje registra nekretnina i javnost nekretnina; Geotopokartografija, kartografija, numeriranje, planovi )
c. Javno dobro (5 odsjeka: Opći poslovi, studije i programiranje; Nabava nekretnina i zgrada; Upravljanje potrebnog javnog dobra; Upravljanje sporednim javnim dobrima koje podliježu posebnim upravama; Upravljanje patrimonialnim dobrima )
d. Opće službe, osoblje i organizacija (5 odsjeka: Opći poslovi osoblja; Administrativni i računovodstveni poslovi; Organizacija i programiranje; Informatizacija područja; Informativni područni centar

Slika 2. Organizacijska struktura Generalne uprave

Organizacija Generalne uprave pri podjeli nije vodila striktnu podjelu na regije, nego je više manjih regija udružila u 10 regionalnih područnih uprava za cjelokupni teritorij Republike.

U sklopu regionalne područne uprave nalaze se područni uredi (slika 3.).

Slika 3. Upravna struktura regionalne područne uprave

Organizacijsko ustrojstvo regionalne područne uprave podijeljeno je na tri službe i to:

a. Tehničke službe državnih rezervi, katastar, geotopografske službe, održavanje registra nekretnina. One se dijele na odjele
a1. Tehnička služba državnih rezervi i
a2. Katastar, geotopografske službe i služba održavanja registra nekretnina

b. Javno dobro, opće službe, osoblje i organizacija. Ona se dijeli na odjele
b1. Javno dobro
b2. Opće službe, osoblje i organizacija

c. Inspekcijska služba

3. Organizacija i podjela katastra - nadležnosti

Način vođenja katastra i zemljišnih knjiga u cijeloj Italiji nije jedinstven.

Područje Italije koje graniči s Austrijom ( regije Trentino - Alto Adige, Friuli Venezia Giulia, Veneto ) vode katastar i zemljišnu knjigu po broju katastarske čestice. Ostali dio Italije vodi katastar po imenu vlasnika u registru nekretnina koji se čuva na sudu (opisni podatak - ime i prezime vlasnika te opis nekretnine). Iz tog razloga uveden je katastar terena i katastar zgrada.

3.1. Nadležnost državne uprave

Državna uprava se bavi poslovima koji trebaju biti jedistveni za područje cijele Italije. To su poslovi definiranja i uspstave jedinstvenog referentnog sustava i drugi. Koordinatni sistem koji je jedinstven za regiju Trentino - Alto Adige ima kao ishodište južni zvonik crkve u Innsbrucku. Geografske koordinate zvonika su 9 = 47° 16' 44,10'' i X = 29° 03' 25,90''. Osnovom "austriskog elipsoida " - Oriani, uz parametre a = 6376130 m, b = 6355562, e2 = 0,006441207 izvršeno je preračunavanje iz geografskih u geodetske koordinate metodom Cassini - Soldner.
Ured za kartografiju iz Rima je 1940. god. osnovom elipsoida Hayford sa referentnom točkom Monte Mario kod Rima uveo jedinstveni koordinatni sustav Gauss - Boaga za područje cijele države. Osnovni merdijan ima koordinate 3°27'08,4'' zapadno od Rima; širina zone je 6°. Razvojem GPS tehnologije i projektom EUREF 89 su sve koordinate transformirane uzimajući u obzir postojeća dva sustava.

3.2. Nadležnost lokalne uprave

Regionalna područna uprava sjeverne Italije pokriva regije Trentino - Alto Adige, Friuli Venezia Giulia i Veneto i ima sjedište u Veneciji. Godine 1978. država je prenijela nadležnost vođenja zemljišne knjige i katastra na pokrajnu. Trenutačno postoji 21 katastarski ured i dva ureda za geodetska mjerenja.
Područna uprava za katastar regije Trentino - Alto Adige 1988. godine započela je s programom automatizacije katastra i zemljišne knjige. Automatizacijom temeljnih službi priskrbila bi integrirani informacijski sustav radi uspostavljanja novog numeričkog katastra. U projektu je trebalo obraditi površinu od 1,5 milijuna ha, 2,5 milijuna. katastarskih čestica, 10 000 listova katastarskih planova.
Uprava se odlučila, uviđajući postojeće stanje u različitim sektorima, raspoloživim financijskim i kadrovskim snagama, na odvojeno prebacivanje i vođenje podataka s namjerom da u drugoj fazi te sustave integrira. To je s jedne strane omogućilo prednost brze automatizacije pojedinih sektora, a s druge strane kroz postepeno izvođenje procedura, zahvaljujući prikupljenom iskustvu, poduzimanju potrebnih promjena. Kod integracije različitih osnovnih podataka moći će se koristiti automatska sredstva za otkrivanje razlika.
Projektom su zadani slijedeći ciljevi:
• predaja izmjere na digitalnom mediju
• automatizacija i standardizacija ophođenja i kontrole
• prebacivanje arhiva na elektronski medij
• pohranjivanje katastarskih planova na digitalni medij
• kvalitativno poboljšanje katastarskih planova
• poboljšanje dokazne moći katastarskih planova

Za cijeli projekat vrijede temeljne odluke koje uvjetuju razvoj cijelog projekta, a to je da se vode dva podatka i to:
• prvi podatak koji sadrži podatke katastarskih planova i njihovo pohranjivanje s danas mogućom preciznošću
• drugi podatak koji sadrži nove podatke izmjere.

Uvođenjem drugog podatka dopušta se čuvanje geometrijske točnosti u formi koja dopušta automatsku obradu podatka i onda kada je unošenje izmjerenog u planove neprimjenjivo zbog nepoznavanja koordinata osnovnih poligonskih točaka ili zbog nemogućnosti novo izmjerenu veličinu uklopiti na stare neprecizne planove.
Time se omogućava buduće objedinjavanje u točnu mapu s potpunom ili djelomičnom automatizacijom podataka. Trenutačno poboljšanje kvalitete planova pri pohranjivanju nije se pokazalo kao moguće jer se do pred kratko vrijeme u Italiji pri izmjeri promjena nisu morali oslanjati na osnovne poligonske točke, a izmjerene veličine nisu arhivirali u standardnoj formi.
Povijest katastarskog plana se ne pohranjuje i ne vodi. Nova numerička izmjera mora biti obavezno vezana na točno definirane poligonske točke. Područna uprava za katastar radi toga donijela je u okviru projekta slijedeće mjere:
- za vođenje katastarskih planova pripremljen je jedan program koji se i danas razvija i poboljšava. Taj program radi na grafičkim radnim stanicama i koristi ARCINFO kao grafički program.
- priprema SW za pohranu , obradu i kontrolu podataka

Na državnoj razini izrađen je program pod nazivom PREGEO (slika 4.), a da bi se uštedjelo vrijeme odlučeno je koristiti jednu verziju programa koji će se prilagoditi lokalnim potrebama (dvojezičnost - njemačko govorno područje regije Alto Adige). Program funkcionira bez pomoći grafičkog programa, raspolaže samo s neophodnim računskim funkcijama. Program kontrolira izgradnju podataka i sprema izmjere u posebne slojeve.

Slika 4. program PREGEO

Sve programske kuće su svoje proizvode opremile aplikacijom koja omogućuje prijenos izmjerenih podataka na diskete u propisanom obliku. Jedan od takvih proizvoda je program RISTA 95 koji je zastupljen u sjevernoj Italiji. To je program koji uz propisani oblik prijenosa podataka ima dodatne module koji omogućavaju geodetska računanja, izradu katastarsko topografskih podloga, 3D model terena, izračun profila i volumena, projektiranje cesta i izračun profila (slika 5. i 6.).

Današnje stanje informatičke mreže u regiji nije zadovoljavajuće da bi se formirao centralni ured za pohranu i obradu digitalnih podataka. Radi toga su djelatnici obučeni za rad i svaki pojedini područni ured opremljen je sa
• grafičkom stanicom IBM RISC UNIX sa programom ARC/INFO i prostornom
• bazom podataka
• digitalizatorom A3
• magnetnim medijem za pohranjivanje podataka
• više x - terminala
• laser štampačem
• ploter

U bližoj budućnosti kako se bude povećavala količina podataka u digitalnoj bazi planira se upotreba programskog paketa ArcView sa svrhom pregledavanja, distribuiranja, pohranjenih i analiziranja podataka.
Trenutačno se provodi digitalizacija svih katastarskih planova. Probni dio digitalizacije katastarskih planova je završen i predan regiji na korištenje. Digitalizacija preostalih planova je u međuvremenu osigurana međunarodnim natječajem.
Podaci koji nastaju putem digitalizacije moraju se naknadno obrađivati u uredima. Koordinate se moraju transformirati iz starog Soldner sistema u novi Gauss sustav. Velike pogreške starih katastarskih planova moraju se poboljšati i mora se sprovesti spajanje po okvirima planova da se za jednu katastarsku općinu izradi jedinstveni digitalni prikaz.
U pojedinim područjima za koja su stari planovi oštećeni vršena je izmjera većom točnosti. Najteži dio nove izmjere je na licu mjesta prepoznati postojeću granicu vlasništva koja se mora izmjeriti i unijeti u novi katastarski plan. Po zakonu su vlasnici zemljišta morali mjernicima pravilno objasniti među. Primjena ovog principa u praksi dovodi do poteškoća jer interesne strane ne dolaze na razgraničenje ili ne daju točne informacije. Ovim poslom predviđena je izmjera 15% - 20% regionalnog teritorija. Pri unošenju podataka o izmjeri, mora se brinuti i za spajanje granica između izmjerenih i digitaliziranih područja.
Poduhvat će doći do potpunog značaja kada prebacivanje na elektronski medij omogući automatizaciju te jednostavniju i bržu provedbu izmjera u akte.
Na osnovu državnih zakona koje mora preuzeti regija dozvoljena je i mogućnost da se za regionalne specifične potrebe dopuste promjene i prilagodbe. Osnovom te mogućnosti Područna uprava za katastar regije Trentino - Alto Adige kodirala je linije koje se nalaze na katastarskim planovima. Linijama su dodijeljeni kodovi radi lakše digitalizacije. U prilogu je tablica koja je organizirana na način da u prvoj koloni imamo grafički prikaz linije, u drugoj koloni opis linije i u trećoj koloni kod linije (tabela 1.)

Tablica 1. Grafički prikaz i kod linije

Početkom 1995. godine. dana je mogućnost korištenja novih odredbi koje se tiču vođenja katastarskih planova. Ove odredbe su za određeni prijelazni period pored tradicionalnog sustava mogle biti primijenjene i od strane slobodnih struka.
Na sakupljenom iskustvu prijelaznog perioda i tijekom postavljanja osnovne mreže stalnih geodetskih točaka kao i konstruktivnih primjedbi koje su dane od strane privatnih ovlaštenih mjernika, odredbe su podvrgnute promjenama i poboljšanjima. Masovna primjena novog sustava u posljednjim godinama proširila je skupljeno iskustvo i daljnja poboljšanja kao i prilagodbe novim tehnikama koje će uslijediti u bližoj budućnosti.
Trenutačno regija, u najvećem dijelu područja priprema progušćivanje postojeće osnovne mreže stalnih geodetskih točaka. Ovaj posao provode vanjski suradnici i grupe za mjerenje sastavljene od dobrovoljnih suradnika općina i ovlaštenih mjernika. Točke se biraju od strane katastarskih ureda i uz pomoć ovlaštenih mjernika. Time se točke postavljaju po procjeni ovlaštenih mjernika i općina, te se time općine i stanovnici osjećaju odgovornim za očuvanje točaka.

Slika 8. Načini stabilizacije stalnih geodetskih točaka

Izmjera se provodi od ovlaštenih ureda za katastarsku izmjeru. Unazad par godina mreža stalnih geodetskih točaka u južnom Tirolu porasla je do cca. 3500 već izmjerenih točaka, a stotine su stabilizirane i pripremljene za izmjeru tako da će sva interesantna područja regije biti pokrivena zadovoljavajućom gustoćom mreže.Novim zakonom uvedena je inovacija da izmjera mora biti po jednom točno određenom redoslijedu priključena na mrežu stalnih geodetskih točaka. Situacije se moraju izmjeriti sa već točno određenih poligonskih točka ili sa novih poligonskih točaka kojima će se odrediti koordinate u budućnosti. Obaveza ovlaštenih mjernika je da ako naiđu na poligonsku točku koja nema koordinate iste odredi i preda katastarskom uredu. Postavljeno je načelo da se zadatak i stajalište moraju nalaziti unutar poligonskih točaka koji zatvaraju trokut (može se vezati i na više susjednih trokuta, ako pozicija ili veličina zadatka to traži). U prilogu je prikazana situacija izmjere objekta sa zapisnikom mjerenja i obrascem za prijavu koordinata novoodređene poligonske točke.

Izuzeće izmjere povezane na najbliže stalne geodetske točke (trokut) predviđena su za nadogradnju postojećih objekata kao i za izgradnju novih objekata na zemljištima koja su obuhvaćena izmjerom. U slučajevima da se u dotičnoj zoni ne nalazi dovoljno poligonskih točaka, dužnost ovlaštenih mjernika je da predloži uvođenje novih točaka s novim položajem i u dogovoru s katastarskim uredom. Katastarski ured brine da se nove poligonske točke u već postojeću mrežu dobro uklope da bi se spriječio neredoviti i nehomogen razvoj mreže.
Tako je postavljen kriterij da je na područjima sa homogenom mrežom poligonskih točaka omogućeno jednostavnije unošenje podataka nove izmjere. U tim područjima dovoljna je izmjera tako da se treća točka trokuta koristi za kontrolu. Na područjima gdje nije predviđena gusta mreža poligonskih točaka (šume, glečeri itd ) može se izvesti izmjera sa dvije poligonske točke s poznatim analitičkim koordinatama.
Podržavanjem novog zakona i inovacija pri izmjeri u vođenju katastarskih planova nosi sa sobom kvalitativno poboljšanje:
- u slučaju da je diobeni plan korišten za kupoprodajni ugovor, izmjerene točke predstavljaju zakonsku granicu između parcela i u svakom su trenutku dostupne sa istom točnošću mjerenja
- različiti diobeni planovi se uvijek mogu usporediti
- katastarski plan se može voditi s istom točnošću kao i izmjera.
To se odnosi na novu izmjeru koja je direktno oslonjena na osnovnu poligonsku mrežu koja je definirana sa povećanom preciznošću od izmjere detalja.
Čak i onda kad mreža nije na području u potpunosti pripravljena novopostavljena poligonska mreža po novim odredbama omogućava trenutačno postizanje dvije od tri navedene prednosti. Kompletiranjem novopostavljene mreže u budućnosti će se ostvariti i treća točka.
Kako su diobeni planovi vezani na tri točke, računa se da će se u budućnosti sačuvati dvije točke osnovom kojih je moguće obnoviti staro stanje, a i usporedba sa susjednim diobenim planom. Istovremeno će se potpunom uspostavom temeljne mreže smanjiti troškovi postavljanja novih točaka, pojednostaviti povezivanje na koordinatnu mrežu, a i troškovi izrade diobenih planova.

4. Reforma katastra zgrada

Ministarstvo financija Republike Italije propisuje minimalnu vrijednost nekretnina osnovom koje obračunava porez pri kupoprodaji nekretnina. Kriteriji koje se primjenjuju pri procijeni nekretnina vezane su Zakonima iz raznih djelokruga npr. Zakon o pravednom najmu.
Raniji kriterij procjene nekretnina nije bio učinkovit, tako da se danas novim Zakonom slijede cijene koje uzimaju u obzir grad, zonu i tržišnu cijenu. U tablici 2. je sukladno Zakonu definirana minimalna i maksimalna cijena po m2 za stambenu individualnu izgradnju u Trstu. Analizom je obrađena tekuća godina s polugodištem, minimalna i maksimalna tržna cijena po m2 (val. mer.); minimalna i maksimalna cijena mjesečnog zakupa u odnosu na zonu (val. loc.) te prosjek tržne cijene i mjesečnog zakupa (r%) i utjecaj ukupne površine na izgrađenu površinu po m2. Na osnovu tablice u kojoj je lako pronaći tip objekta, namjenu i njegov položaj plaća se porez na promet nekretnina.
Krajem veljače 1998. godine usvojen je novi Zakon o reformi katastra zgrada koji je stupio na snagu 01. siječnja 2000. god.
Zakonom su dane ovlasti gradovima i općinama za podjelu gradova na mikrozone te procjenu stanova po klasama (sustav koji će odrediti vrijednost nekretnine na osnovu zona):
- položaj - centar, periferija,
- opremljenost - javne ustanove, komunalna infrastruktura, parkovne površine i dr.,
- kvadratura
Osnovom novog zakonskog prijedloga postigla bi se realna tržna vrijednost nekretnine koja bi uzimala u procjenu sve čimbenike. Na postojeću površinu stambenog dijela nekretnine dodale bi se površine u iznosima: za podrume i tavane 50%, terase 30% i garaže 50%. Time bi se ukupne površine nekretnina povećale, a i naknada za ukupnu površinu nekretnine po tržnoj cijeni kvadratnog metra.
Ranije se plaćala naknada na neto površinu dijela nekretnine bez pomoćnih prostorija. Kriterij procjene nije bio učinkovit tako da danas osnovom prijedloga Zakona slijedi cijene na tržištu.

Zaključak

Organizacijom Generalne uprave dana je zakonska mogućnost da se regionalni područni uredi prilagode stanju na terenu. Kako je Republika Italija po ekonomskoj razvijenosti podijeljena na razvijeni sjever i nerazvijeni jug, to se preslikava i na razvoj katastra.
U južnom dijelu Italije koji nema katastar nego registar nekretnina, što znači da bi trebalo započeti sa razvojem zemljišnog informacijskog sustava od početka tj. od nove numeričke izmjere i zemljišne knjige.
Za sjeverni dio Italije koji je postavio način prelaska na numerički katastar, time je i uspostavio temelj zemljišnog informacijskog sustava. Katastarska čestica kao osnovna jedinica vezuju sve potrebne podatke u bazi. Modemskim vezama omogućeno je povezivanje ureda i raznih zainteresiranih službi.
Novim numeričkim katastrom nekretnina u digitalnoj bazi definirala bi se razlika između katastarske ili zgradbene čestice. Uvođenjem zemljišnog informacijskog sustava postavio se standard prikupljanja, obrade i distribuiranja potrebnih podataka, a time omogućen brži i kvalitetniji rad. Sa pravilno postavljenom i uređenom bazom podataka o česticama uspostavlja se i omogućuje kvalitetno upravljanje prostorom.

Literatura:

Autonome Region Trentino - Sudtirol (1999) : Herstellung und fuhrung der digitalen katastermappe, preslik referata

Ministero delle finanze (1997) : Direzione Centrale dei Servizi technici erariali, CD -Oservatorio dei valori immobiliari, Rivista del dipartimento del teritorio, Roma
(2/97)

Novine Il Piccolo (28.02.1998) : Rivoluzione nel Catasto, si paga anche sui muri, str. 1 Catasto rivoluzionario, addio al vano, str.7
Ministero delle finanze (1997) : Il catasto descrittivo come censimento dalla ricchezzza e distribuzione del prelievo fiscale, Supplemento alla Rivista del dipartimento del teritorio , Roma (1/97)

Regione Friuli - Venezia Giulia (1991) : Nuovo catasto edilizio urbano, Istituto Poligrafico dello Stato, Roma
Tani P. (1995): Nuovo catasto terreni, Ambiente territorio edilizia urbanistica n. 85, Maggioli Editore, Roma

 preuzmi seminarski rad u wordu » » »

Besplatni Seminarski Radovi

SEMINARSKI RAD