|
Razvoj omladinske politike na lokalnom nivou – uticaj podmladaka
politickih partija na taj proces
UVOD
Razvoj omladinske politike na teritoriji opštine Zvornik pokrenut
je pocetkom 2003. godine kroz projekat koji je imao za cilj da uspostavi
12 elemenata/mehanizama omladinske politike na lokalnom nivou , koji su
na osnovu evropske prakse i dokumenata preduslov za kreiranje Strategije
za mlade na lokalnom nivou. Dakle, moemo reci da za kvalitetnu izradu
Strategije za mlade moramo imati dvije dimenzije: institucionalne korake
koji su neophodni za uvodenje omladinske politike na lokalnom nivou te
transparentan proces pisanje Strategije za mlade koji vodi lokalna uprava.
Posebnu ulogu u kompletnom procesu dali su podmlaci politickih partija
koje su svojim djelovanjem i radom uticali na izradu samog dokumenta.
Naravno, podršku procesu su davale i druge medunarodne organizacije
na celu sa GTZ-om. Kljucna stvar je da proces uvodenja omladinske politike
bude u skladu sa evropskim najboljim praksama. Još jednom napominjemo
kroz kompletan proces koji traje vec cetiri godine kao osnov su uzimani
dokumenti:
Evropska povelja o ucešcu mladih u ivotu na lokalnom i regionalnom
nivou - Savjeta Evrope;
Bijela knjiga o mladima - Evropske komisije;
11 indikatora omladinske politike Savjeta Evrope i Evropskog omladinskog
foruma;
Rezolucija o mladima u BiH - Parlamentarna skupština BiH (Slubeni
glasnik BiH, broj: 12/03) i
SIROP (12 elemenata/mehanizama, koje smo vec naveli).
12 elemenata/mehanizama:
1. Referent za mlade,
2. Komisija za mlade,
3. Savjetodavni odbor mladih (SOM),
4. Medusektoralna saradnja,
5. Budet za mlade,
6. Plan akcije,
7. Omladinska infrastruktura,
8. Informativna politika,
9. Omladinsko istraivanje,
10.Neformalno obrazovanje,
11.Ukljucivanje/partnerstvo sa omladinskim organizacijama,
12.Razmjena/mobilnost mladih.
Elementi podvlace vanost posmatranja mladih ljudi kao resursa,
a ne kao problema koji treba da budu riješeni. Problemski orjentisani
pristup omladinskoj politici je po prirodi ogranicen na kratkorocnu i
"ad hok" - (od slucaja do slucaja) perspektivu, jer kao takav
je usredsreden na pokušaj "gašenja vatre" i rješavanja
problema kad gdje se oni pojave. Suprotno tome, prihvatanje mladih ljudi
kao resursa usmjereno je na dugorocna rješenja, prepoznavanje potreba
i razvijanja politika u cilju da se pomogne mladim ljudima da iskau
svoje pune mogucnosti kao gradani društva i omoguci društvu
da izvuce korist od njihovog intelektualnog kapitala. Dakle, mladi ljudi
– resurs, a ne problem!
Razvoj i primjena omladinske politike na lokalnom nivou je obaveza proistekla
iz Zakona o omladinskom organizovanju koji treba da prui mladima
bolje uslove za ivot, kreativno ispoljavanje i razvoj. Omladinska
politika ne predstavlja samo opšta nacela rješavanja problema
mladih, nego se razvija u posebne programe i mjere kojima se unapreduje
pozicija i status omladine, ali i populacije koja ne pripada statusu omladine
(kategorija lica od 13 do 18 godina – adolescenti).
Prema rezultatima istraivanja utvrdeni su najveci problemi mladica
i djevojaka na podrucju opštine. Nakon odranih radionica i
rada u grupama, došlo se do deset programskih podrucja koja su obuhvacena
Strategijom: zapošljavanje i preduzetništvo mladih; kultura
i slobodno vrijeme; infrastruktura; rekreativni ivot; mladi sa posebnim
potrebama; ucešce mladih u društvu, omladinski i volonterski
rad; zaštita ivotne sredine; obrazovanje; zdravlje mladih;
stambena politika za mlade.
Strategija za mlade opštine Zvornik je dokument koji definiše
presjek trenutnog stanja poloaja mladih u opštini Zvornik i
analizu problema sa kojima se najcešce mladi srecu (Omladinska politika)
i formulisanje mjera i programa za rješavanje definisanih problema
mladih ljudi (Akcioni plan) iz sljedecih oblasti:
kultura i slobodno vrijeme;
prostor za okupljanje i rad mladih;
informisanje i mobilnost mladih;
zaštita ivotne sredine;
zapošljavanje i preduzetništvo mladih;
mladi sa posebnim potrebama;
zdravlje mladih;
rekreativni ivot mladih;
ucešce mladih u društvu, omladinski i volonterski rad;
obrazovanje
stambena politika za mlade.
Inicijalna ideja za izradu ovog dokumenta nastala je usled odsustva strateških
programa za mlade, kao i zbog nepostojanja razumijevanja za mlade i problema
sa kojima se ova populacija suocava. Na razvoju Omladinske politike u
Zvorniku i izradi Strategije za mlade partnerski su ucestvovali organi
lokalne uprave, omladinske nevladine organizacije i ostali relevantni
faktori koji imaju u svom radu stalni kontakt sa mladima, što znaci
da je Strategija za mlade u opštini Zvornik realna i u praksi primenjiva
tj. izvodljiva.
Zakonski osnov za donošenje Stretegije za mlade nalazi se u Zakonu
o omladinskom organizovanju RS koji je usvojila Narodna skupština
Republike Srpske u novembru 2004. godine. Clanovi 11. 12. i 15. glase:
Clan 11.
„Briga o omladini je od opšteg interesa za Republiku. Opšti
interes iz prethodnog stava ovog clana ostvaruje se utvrdivanjem i stvaranjem
uslova za omladinsko organizovanje i brigu o omladini. Opšti interes
ostvaruje se donošenjem i realizacijom utvrdenog dokumenta omladinske
politike na republickom, gradskom i opštinskom nivou.“
Clan 12.
„Omladinskom politikom, iz prethodnog clana, ureduju se osnovni
ciljevi, pravci razvoja i zadaci u omladinskom sektoru, kao što su
pitanja: vaspitanje mladih, njegovanje moralnih, estetskih, kulturnih
i sportskih vrijednosti, razvijanje duhovnih i fizickih vrijednosti licnosti,
svijest o humanistickim vrijednostima, licnoj i društvenoj odgovornosti,
socijalno-zdravstvenoj zaštiti, zapošljavanju, ekologiji i dr.“
Clan 15.
„Srednjorocni i kratkorocni plan omladinske politike donosi za podrucje
grada ili opštine, skupština grada ili opštine na prijedlog
nadlene komisije za mlade, uz ucešce omladinskog savjeta opštine
ili grada. Plan omladinske politike iz stava 1. ovog clana, mora biti
u skladu sa Omladinskom politikom Republike Srpske (srednjorocni i kratkorocni
period).“
Šta je omladinska politika?
Šta predstavlja Strategija za mlade?
Zašto je bitna realizacija Strategije za mlade?
Koja su programska podrucja djelovanja obuhvacena Strategijom?
2. OCJENA STANJA
Na podrucju opštine Zvornik, ivi oko 15.000 mladih ljudi,
što predstavlja 25% od ukupnog broja stanovnika opštine. Pod
pojmom «mladi» se u ovom kontekstu podrazumijevaju lica starija
od 15 a mlada od 30 godina. Gornja dobna granica je pomjerena na više
zbog cinjenice da su najprije ratna, a zatim i teška ekonomska situacija,
dovele do usporavanja razvoja mladih, a samim tim do sprijecavanja njihovog
osamostaljenja i prelaska iz skupine «mladih».
Bez obzira na korišcenje širokog dobnog raspona u odredivanju
pojma mladih, svi oni dijele nekoliko uocljivih zajednickih problema.
Odnos urbanog i ruralnog podrucja
Društveni poloaj mladih se uveliko razlikuje s obzirom na
mjesto prebivanja u opštini Zvornik.
Moe se reci da se opština sastoji od dvije zone - urbane i
ruralne. Nepovoljan poloaj mladih u ruralnim zonama je posledica
veceg broja razloga. Iako su mladi iz urbanog dijela nezadovoljni sa kulturnim
dešavanjima i ponudama u gradu, mladima iz ruralnog podrucja se ne
prua bilo kakav kulturni sadraj. Poseban problem su neke mjesne
zajednice gdje mladi nemaju priliku da se bilo gdje okupe. Sa druge strane
mladi u Krievicima posjeduju omladinski centar „IPAK-SHL“
koji koriste i mladi iz okolnih mjesnih zajednica, ali su kapaciteti Centra
nedovoljno iskorišceni. Cest problem predstavljaju i autobuske linije,
narocito vikendom.
Informisanost mladih
Nezahvalna situacija u kojoj se nalaze mladi u ruralnim zonama se bazira
i na nedovoljnoj informisanosti o dešavanjima interesantnim za njih.
Jedan od najvecih problema opštine jeste upravo ovakva informativna
nepovezanost. Ona se ocitava u tome što informacije, koje bi trebale
biti dostupne svima, ostaju zatvorene u uskom krugu njihovih korisnika,
odnosno onih koji su aktivni na nekim poljima. Iako se svi vidovi organizovanja
mladih zasnivaju na dobronamjernim razlozima i elji za omasovljenjem,
vrlo brzo dolazi do problema slabog protoka informacija. Ovo se dešava
i zato što mladi koji nisu ukljuceni u bilo kakve organizacije vrlo
cesto i ne pokazuju nikakav interes za dobijanje informacija i umreavanje
sa drugim mladima, a to opet iz razloga nepostojanja te inicijalne informacije
koja bi ih aktivirala.
U opštini Zvornik osnovan je Info desk za mlade, prvi u Republici
Srpskoj, a treci u BiH. Opština je dala prostor na korišcenje
i ima obavezu placanja elektricne energije, dok Omladinska informativna
agencija finansira ostale troškove. U Info desku su zaposlena dva
mlada covjeka.
Informisanje mladih se vrši u saradnji Opštine Zvornik i inicijative
mladih „INAT“ putem finansijske podrške regionalnom omladinskom
magazinu „INAT“
Obrazovanje mladih
Na podrucju Opštine Zvornik postoje jedna predškolska ustanova,
šest osnovnih škola, dvije srednje škole, jedna visokoškolska
ustanova.
Najveci problemi sa kojima se susrecu mladi po završetku osnovnog
školovanja jeste nedovoljna informisanost o profilu zanimanja koja
im se nude, pa se odabir buduceg zanimanja ne vrši u skladu sa potrebama.
Iz tog razloga pokrenute su aktivnosti od strane Gimnazije i SSŠ
„Petar Kocic“ kada jedan dan u godini škola organizuje
Dan otvorenih vrata za sve ucenike devetih razreda. Ucenici se upoznaju
sa radom, nastavnim planom i programom, prisustvuju nastavi. Takode je
za pohvalu rad Savjeta ucenika Tehnickog školskog centra koji vec
trecu godinu izdaje informator „Koji je tvoj izbor?“ o nastavnom
planu i programu i svim zanimanjima koja se nude ucenicima. Pored ovih
aktivnosti potrebno bi bilo više svjetovati mlade od strane psihologa,
organizovati okrugle stolove izmedu ucenika i preduzetnika.
Tradicionalno Opština Zvornik je dodijelila nagrade Vukovcima u cilju
podsticaja dobrih rezultata. Opština u 2006/2007 školskoj godini
stipendira 23 srednjoškolaca i 113 studenata.
Nezaposlenost
Bez obzira na navedene razlicitosti, mladi sa podrucja citave opštine
dijele i jedan zajednicki problem istog intenziteta, a radi se o problemu
nezaposlenosti.
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske - Biro Zvornik,
prosjecan broj nezaposlenih mladih u 2007. godini je: od 15 do 18 godina
1, odnosno od 15 do 18 godina 16 prijavljenih, od 18 do 20 godina 77,
od 20 do 24 godina 743, od 24 do 27 godina 616, od 27 do 30 godina 595
prijavljenih.
Najveci problem mladih se vee uz uobicajeni zahtjev za zasnivanje
radnog odnosa - postojanje prakse u trajanju od 3, 6 ili 12 mjeseci. Ovaj
zahtjev pretvara proces zaposlenja u zacarani krug, jer mladi ne mogu
biti primljeni ukoliko nemaju prakse, a praksu naravno ne mogu steci ako
zbog njenog nedostatka ne mogu biti primljeni. Zbog toga bi bilo dobro
razviti projekat saradnje sa privrednicima opštine Zvornik, kojima
bi se na odredene nacine kompenzovalo primanje mladih bez radnog iskustva.
Treba imati na umu da su mnogi mladi spremni ovakve poslove obavljati
i volonterski.
Drugi prigovor se odnosi na primanje radnika u radni odnos prema subjektivnim,
a ne objektivnim kriterijima, odnosno poznato zapošljavanje "preko
veze", što mlade koji nemaju potrebna poznanstva u svakom slucaju
demorališe i sigurno motiviše da napuštaju opštinu
i ostavljaju je bez kvalitetnog kadra.
Jedan od nacina prevazilaenja problema odlaska kvalitetnog kadra
je stipendiranje deficitarnih kadrova sa obavezom, koja se reguliše
ugovorm, da nakon završenog fakulteta, Opština ima obavezu da
zaposli stipendistu u organu uprave ili u javnom preduzecu ciji je osnivac,
a stipendista ima obavezu da radi odredeno vrijeme ili da vrati vrijednost
stioendije uvecanu za kamatu.
Organizovanje mladih
Na podrucju opštine Zvornik djeluje veci broj omladinskih organizacija.
Politicke partije imaju organizovane politicke podmlatke. Osim njih aktivne
su i omladinske nevladine organizacije: Multimedijalni centar mladih,
Odred izvidaca „Soko“, Udruenje mladih „Bonitet“,
Savez studenata Tehnološkog fakulteta, Savjet ucenika Gimnazije „Petar
Kocic“, Savjet ucenika Tehnickog školskog centra, Udruenje
mladih Snagovo, OC „IPAK-SHL“ Krievici, „Solaris“,
„Vizija mladih“, „Inicijativa“, Inicijativa mladih
„Inat“, „Eko Leonardo“, Udruenje mladih
Rocevic itd.
Narkomanija i zavisnost
Problem zavisnosti o drogama jeste globalni problem i evidentno je da
u citavom svijetu dolazi do ekspanzije zloupotrebe narkotickih sredstava.
Medutim, zabrinjavajuce je upravo to što se na podrucju opštine
Zvornik ovaj problem umnogostrucio, ali još uvijek nije ozbiljno
shvacen. Naalost, ne postoje statisticki podaci koji bi pokazali
broj korisnika na podrucju opštine. To je problem o kojem svi znaju,
ali se prave da ga ne vide.
Omladinske organizacije svake godine organizuju okrugle stolove, radionice
i edukacije na datu temu u školama, a sve u cilju informisanja mladih
o štetnom uticaju narkotickih sredstava i smanjenja broja njihovih
korisnika. Pored omladinskih organizacija Regionalni centar za prevenciju
bolesti i promociju zdravlja je organizovao okrugle stolove u svim centralnim
i podrucnim školama na kojima je prisustvo uzelo oko 12 000 ucenika.
Okrugli stolovi posebno su organizovani i za roditelje i nastavno osoblje.
Stambena politika prema mladima
Osnovni uslov za kvalitetno osamostaljivanje i dalji razvoj mladih ljudi
jeste obezbjedivanje vlastitog stambenog prostora. Kao posljedica nedavnih
zbivanja u dravi (rat, tranzicija, nezaposlenost, siromaštvo)
je nemogucnost velike vecine mladih ljudi da obezbjede svoj stan. Na alost,
po svi istraivanjima najveci broj mladih ljudi spada u kategoriju
stambeno nezbrinutih (u smislu posjedovanja vlastitog stana), stanovanje
sa roditeljima u višegeneracijskim domacinstvima i iznajmljivanje
stanova.
Jedan od osnovnih razloga koji s doprinijeli trenutnom poloaju mladih
u oblasti stanovanja jeste: Cijena stanova je previsoka i Nemogucnost
mladih da obezbjede uslove za podizanje stambenog kredita. Sa stanovišta
licnog dohotka i kupovne moci mladih kupovina stana je u vecini slucajeva
nemoguca. Osnovni razlozi visoke cijene stanova su: disproporcija izmedu
ponude i potranje, visoke naknade za rentu i uredenje gradevinskog
zemljišta, te infrastrukturno opremanje zemljišta.
Kvantitet i kvalitet stanova - prateci trendove na podrucju opštine
Zvornik, broj stanova se svakodnevno povecava, cijena stanova ostaje ista,
ali i dalje previsoka za mlade ljude, te se ista tendencija moe
pretpostaviti i u skorijoj buducnosti Kvalitet izgradnje povezan je sa
nedostatkom kontrole kvaliteta, što otvara mogucnosti špekulativnih
izgradnji.
Finansiranje stambene gradnje i stambene subvencije - stambeni krediti
su skupi i, uz visoke cijene stanova, oni su nepodnošljivi za mlade
ljude. Nepostojanje nikakvih stambenih subvencija za grupu mladih pri
kupovini prvog stana do odredene površine, u smislu smanjenja poreza,
smanjenja naknada za gradevinsko zemljište ili obezbjedivanja dugorocnih
kredita sa niskim kamatnim stopama postavlja mlade ljude u identican poloaj
sa starijim i ekonomskim stabilnijim domacinstvima.
3. RAZRADA I PRIJEDLOG RJEŠENJA
PROCES IZRADE OMLADINSKE POLITIKE NA LOKALNOM NIVOU
Pre nego što zapocnemo sa objašnjavanjem vanosti ucešca
omladine u razvoju lokalne politike rada sa omladinom, mislimo da je neophodno
da razjasnimo u cemu bi, po našem mišljenju, omladina trebalo
da ucestvuje; šta je, zapravo, omladinska politika. Kada krenemo
da pricamo o njoj, predlaemo da se krene od definisanja osnovnih
koncepata: omladina, javna politika i omladinska politika, nakon cega
cemo produiti do referenci vezanih za (inter)nacionalne i lokalne
okvire, i pokušati da pruimo zajednicki odgovor na pitanje:
Šta je okvir za razvoj politike rešavanja problema mladih na
lokalnom nivou?
3a. PARTICIPACIJA
Suština demokratije je imati vladu koja ce biti vlada naroda i za
narod.
Abraham Linkoln, predsednik Sjedinjenih Americkih Drava
Osnovu demokratskog uredenja drave cine organi vlasti izabrani
na opštim izborima koji predstavljaju narod i rade u njegovom najboljem
interesu – reci Abrahama Linkolna podjednako su aktuelne danas kao
i 1863. godine kada su po prvi put javno izgovorene. U praksi ova tvrdnja
podrazumijeva da demokratija znaci mnogo više od slobodnih izbora
i ostvarivanja birackog prava, mada oni jesu temelj svakog demokratskog
društva. Linkoln pretpostavlja da upravo oni na koje se politicke
odluke odnose imaju najviše prava da ucestvuju u donošenju takvih
odluka. Drugim recima, vlast se mora uspostaviti kao trajan partnerski
odnos izmedu gradana i njihovih izabranih predstavnika: gradani odereduju
smer opšteg razvoja opredeljivanjem za odredeni izborni program ili
podnošenjem predloga na konkretna pitanja, odnosno reakcijama na
odluke vlasti; dok izabrani predstavnici vlasti samo sprovode ove instrukcije
u delo.
Partnerski odnos se razvija na osnovama uzajamnog poverenja, koje u mnogome
zavisi od nacina izbora politickih predstavnika (posredno ili neposredno),
postojecih oblika komunikacije izmedu gradana i vlasti, dominantnog kulturnog
miljea. Ipak, postoji nekoliko elemenata na kojima se zasniva odnos poverenja
u vecini demokratskih društava:
Predstavnici vlasti moraju se pridravati odredenih etickih normi
– iako dosta široko odredeno, eticno ponašanje se pre
svega ogleda u poštovanju osnovnih pravila politickog fair-play-a,
kako u odranju (pred)izbornih obecanja, tako i u odnosu prema politickim
oponentima. Ovaj princip usko je povezan sa narednim:
Transparentnost u radu organa i organizacija vlasti – javnost mora
imati uvid u proces donošenja svih odluka (sem u slucaju kada je
zakonom predvideno donošenje odluka na zatvorenim sednicama) i njihovu
primenu.
Uloga gradana u politickom ivotu nije limitirana samo na izbore,
odnosno odabir odredene politicke platforme; veoma je vano da ih
predstavnici vlasti konsultuju i prilikom donošenja konkretnih odluka
– ili, drugim recima, da aktivno participiraju u politickom ivotu
svoje zajednice.
Participacija podrazumijeva svaku aktivnost kojom se gradani aktivno
ukljucuju u proces donošenja javnih odluka i tako uticu na kvalitet
svog i ivota svojih sugradana. Ona moe biti aktivna u slucaju
kada su gradani kroz razne oblike udruivanja i inicijativa u direktnoj
interakciji sa predstavnicima vlasti. U slucaju da gradani samo prisustvuju
sastancima ili prezentacijama kako bi se blie upoznali sa konkretnim
odlukama ili programima, ili ostvaruju svoje biracko pravo - govori se
o pasivnoj participaciji. Participacija dobija svoj puni oblik i efekat
kada se gradani okupljaju kako bi se informisali i razgovarali o problemima
svoje zajednice i kao rezultat ponudili potencijalna rešenja predstavnicima
vlasti. Ovakva aktivnost doprinosi uspostavljanju konsenzusa, koji moe
biti veoma korisno uputstvo za dalje korake dravnih organa.
Ideja participacije dobija posebno znacenje i vanost na lokalnom
nivou opštine ili grada. Svako od nas najneposrednije doivljava
svoju primarnu sredinu, bilo to selo, varošica ili veliki grad i
direktno je zainteresovan(a) za rešavanje problema te sredine. Istovremeno,
na lokalnom nivou je najlakše primeniti predloena rešenja
i uveriti se u konkretne rezultate - primera ovakvih aktivnosti je mnogo,
od rešavanja pitanja pešackog prelaza ispred škole do obnove
sistema vodosnabdevanja. Participacija je u ovom slucaju veoma korisno
sredstvo poboljšanja planiranja i donošenja odluka, ali ne garantuje
da ce se rješenja iznaci sama po sebi.
Dobar primjer gradanske participacije
Gradanske inicijative za novi Toronto
Tokom 1998. gradske vlasti Toronta (Kanada) oformile su radnu grupu ciji
je glavni zadatak bio da ukljuci gradane u diskusiju o poboljšanju
rada lokalnih vlasti. Odran je veliki broj okruglih stolova, gradani
su pozvani da u pismenoj formi da izraze svoje mišljenje (putem e-maila
ili faksa), pojedina udruenja gradana su na zatvorenim sjednicama
napravile listu prigovora i naknadno je predale organima lokalne samouprave.
Krajnji rezultat ovih konsultacija bila je dugacka lista primedbi i predloga
sa pitanjem ucešca gradana u radu lokalne samouprave kao centralnim
problemom.
Pocetkom 1999. godine Skupština grada Toronta je usvojila principe
gradanske participacije, koji su uvršteni i u Strateški plan
razvoja grada:
1. maksimalna sradnja u procesu donošenja odluka;
2. olakšati gradanima pristup i ucešce u procesu odlucivanja;
3. trajan rad na unapredenju participacije;
4. izgradnja i jacanje potencijala i kapaciteta zajednice.
U narednih godinu dana organizovano je pet radionica o ucešcu gradana
u radu lokalnih vlasti. Predstavnici lokalne samouprave i gradani razgovarali
su o problemima pravnih i ekonomskih okvira participacije, globalnim trendovima
koji uticu na razvoj participacije, znacaju ukljucivanja gradana u procese
donošenja odluka, postojecim inicijativama i potencijalima grada
Toronta, pokazanim slabostima i nacinima njihovog prevazilaenja,
iskustvima drugih zajednica, ulozi lokalnih vlasti u razvoju potencijala
zajednice. Pomenute radionice rezultirale su stvaranjem okvira participacije
gradana u buducem radu organa lokalne samouprave.
Otvorena su i mnoga pitanja koja ce biti predmet narednih okruglih stolova
i principi kojih bi opštinske vlasti trebalo da se pridravaju
u svom radu:
1. gradani su ravnopravni clanovi zajednice, a ne potrošaci
ili kupci odredenih usluga,
2. ciljevi i svrha participacije bi unapred trebalo da budu jasno i precizno
odredeni,
3. grad je obavezan da pomogne clanovima lokalne zajednice u razrešavanju
njihovih problema,
4. predstavnici vlasti treba da rade na smanjenju nepovjerenja gradana
i ohrabre ih da se ukljuce u rješavanje lokalnih problema,
5. grad treba da razvije metode i tehnike konsultovanja i ukljucivanja
gradana,
6. gradske vlasti treba da obezbijede nesmetani pristup informacijama,
ukljucujuci i njihovu razumljivost,
7. gradani moraju vidjeti rezultate svog angamana.
Participacija podrazumijeva zainteresovanost i spremnost na saradnju
svih relevantnih subjekata, odnosno organa lokalne samouprave sa jedne
i gradana sa druge strane. Medu njima se razvija i odrava odnos
medusobnog uvaavanja i razumevanja razlicitih potreba i interesa,
a sa osnovnim ciljem unapredenja ivota zajednice. Lokalna samouprava
koja je zainteresovana za aktivno ukljucivanje svojih sugradana je spremna
da:
Detaljno i u potpunosti informiše gradane o svim svojim aktivnostima
i planovima.
Omoguci gradanima da javno izraze svoje mišljenje i na taj nacin
nesputano ucestvuju u donošenju svih znacajnih odluka.
Ohrabri i motiviše gradane da iskoriste svoja prava i aktivno participiraju
u politickom ivotu.
Insistira na javnosti donošenja procedura, ukljucujuci i informacije
o telima/odborima koji su nadleni za podnošenje predloga i
ekspertskim komisijama koje su neposredno uticale na donošenje konacne
odluke.
Sve donijete odluke javno obrazloi (uz nedvosmislenu argumentaciju).
Na drugoj strani, i gradani moraju da pokau odredeni stepen tolerantnosti
i politicke kulture:
Pre nego što se aktivno ukljuci u proces donošenja odluka i
javnog izraavanja mišljenja / predlaganja rešenja odredenih
problema, svaki pojedinac bi trebalo da se upozna sa pravima i obavezama
koje su mu zakonski omogucene. Time se izbegava neodgovorno odlucivanje
o pitanjima koja, direktno ili indirektno, mogu promijeniti naše
ivote.
Participaciju treba razumjeti kao konstruktivan i pozitivan pristup lokalnoj
samoupravi i rhešavanju postojecih problema zajednice.
Participacija predstavlja kombinaciju gore navedenih elemenata: medusobno
informisanje i komunikaciju izmedu gradana i lokalne samouprave, spremnost
gradana da aktivno ucestvuju u rešavanju problema svoje zajednice,
kao i otvorenost lokalnih vlasti da izade u susret potrebama i eljama
gradana kad god je to moguce.
Iz ovih elemenata moe se izvuci i sljedece odredenje participacije
na nivou lokalne samouprave:
Ukratko, participacija potpomae proces donošenja odluka, doprinosi
boljem razumevanju i saradnji izmedu gradana i lokalne samouprave, smanjuje
tenzije, omogucuje stvaranje šire podrške radu lokalnih vlasti,
i upoznavanje predstavnika vlasti sa problemima gradana koji su ih izabrali.
Podsticanjem participacije na lokalnom nivou, opštinske vlasti pripremaju
gradane da se aktivno ukljuce i u procese donošenja odluka na višim
nivoima, regionalnom, republickom ili saveznom i tako doprinose opštoj
demokratizaciji društva.
Ukoliko su lokalne vlasti izolovane od javnosti i nemaju sluha za zahteve
svojih gradana, razvija se duh nepoverenja i sumnje. Prevazilaenje
ovih barijera podrazumijeva dugotrajan proces informisanja gradana, upoznavanje
sa nacinom rada organa lokalne samouprave i problemima sa kojima se oni
susrecu, kao i ukljucivanje gradana u rešavanje problema kojih ih
se direktno ticu. Na predstavnicima lokalnih vlasti je da gradane uvere
da su njihove inicijative dobrodošle i potrebne radi što efikasnijeg
i trajnog rešenja problema zajednice. Sa druge strane, ukoliko gradani
nisu dobro upoznati sa svojim pravima i obavezama, pre svega sa zakonskim
procedurama realizacije svojih prava, svaki pokušaj participacije
zastace na samom pocetku i pretvoriti je u jalovo kritikovanje trenutnog
stanja.
Osnovni cilj participacije jasan je vec iz samog odredenja pojma: poboljšanje
rada lokalne samouprave i, na dui period, poboljšanje ivota
zajednice. Ako se uzmu u obzir i edukativna i kriticka funkcija, uloge
gradana i lokalnih vlasti, moe se identifikovati nekoliko razlicitih
ciljeva participacije. Svaki od navedenih ciljeva treba da oslikava prioritete
lokalne samouprave i interese zajednice i moe biti realizovan u
manjoj ili vecoj meri u duem vremenskom periodu:
Obezbjeduje razvoj najbolje moguce lokalne sredine za ivot i rad
gradana, koja je specificni oblik srednje vrednosti elja i potreba
svih gradana.
Ohrabruje gradane da preuzmu aktivnu ulogu u osmišljavanju i obogacivanju
svoje sredine.
Gradanima je u potpunosti i trajno obezbeden pristup javnim informacijama.
U procesu odlucivanja su zastupljeni i izbalansirani interesi svih pripadnika
zajednice.
Razvija se odnos poverenja izmedu gradana i predstavnika lokalne samouprave.
Navedeni ciljevi zajedno doprinose ubrzanom razvoju i osnauju demokratske
procese u društvu.
Iz navedenih karekteristika, znacaja i ciljeva participacije postaje
jasno da ne treba postavljati pitanje da li gradani treba da budu ukljuceni
u procese donošenja odluka na nivou lokalne zajednice ili ne.
Osnovno pitanje je KAKO gradane što bolje pripremiti i ukljuciti
u taj proces ?
Participacija
Aktivno ucešce gradana u procesu donošenja odluka je treci
i najrazvijeniji nivo u razvoju odnosa na liniji gradani – organi
lokalne samouprave. Prvi preduslov participacije jeste da lokalne vlasti
priznaju i podravaju aktivno ucešce gradana u procesu donošenja
odluka. Gradani paralelno ucestvuju i u procesu odredivanja okvira participacije
i u komunikaciji sa predstavnicima vlasti i na taj nacin razvijaju svoje
inicijative. Medutim, iako aktivna participacija znaci da gradani imaju
znacajnu ulogu u procesu donošenja odluka davanjem predloga, mišljenja,
saveta - konacna odluka je uvek na organima vlasti. Izabrani predstavnici
vlasti su odgovorni za donete odluke i oni ce poverenje i ispravnost svojih
odluka proveriti na narednim izborima.
Za unapredenje participacije gradana na lokalnom nivou potrebno je obezbediti
odredene preduslove:
vreme i resurse,
balans i odnose odgovornosti,
razviti procese infromisanja i konsultovanja,
poznavati pravila i obaveze lokalne samouprave i gradana, itd.
3b. VODIC ZA RAZVOJ OMLADINSKE POLITUKE NA LOKALNOM NIVOU
Dio prvi: „Izmedu teorije...“
Stvaranje omladinske politike
O cemu pricamo kada pricamo o omladini?
Na šta pomislite kada cujete da neko spomene omladinu? Ako bismo
zasnovali mišljenje na onome što se cuje tokom raznih diskusija
i sastanaka i u okviru razlicitih grupa, ispostavilo bi se da je dosta
teško naci zajednicki jezik. Ne postoji prihvacena definicija omladine.
Na primer, cak ni u slucaju godišta do kog se neko smatra mladim
– i tu postoje razlike – neke medunarodne institucije definisale
su omladince kao osobe do 24 godine – tako je to u Ujedinjenim nacijama,
ili do 25, kako su to odredili u YOUTH programu Evropske komisije; neki,
pak, misle da je to period do dvadeset devete godine, kao što je
to slucaj u Rumuniji i Hrvatskoj. Zbog ovoga, predlaemo da se identifikuju
odredeni elementi koji mogu da se razmotre kada odredujemo termin „omladina“
u našoj zajednici, kakav je profil mladih ljudi iz naše zajednice,
cak i što se tice godišta, ili što se tice potreba mladih
ljudi. Aspekti vezani za definisanje omladine i odredivanje profila omladinaca
bice detaljno izneseni kasnije, u delu vezanom za sadraj omladinske
politike.
O cemu mi, zapravo, pricamo kada kaemo „javna politika“?
Definisanje javne politik? je veoma teško, jer, u mnogim slucajevima
moe da se zameni sa ciljevima, programima, odlukama, zakonima, standardima
i predlozima. Raznolikost definicija, koje nam daje knjievnost pokrivaju
manje-više sadraj koncepta – mnoge knjige, eseji i rasprave
s ciljem da se pronadu odredene definicije javne politike postali su iritantni
i cesto se završavali tako što je skrenuta panja sa proucavanja
javne politike ili su se pretvarala u igru recima (onako kako ih Tomas
Daj vidi) . U pokušaju da ne upadnemo u zamku igre recima, uspostavicemo
radnu definiciju ovog koncepta – šta vlade reše da urade
ili ne (Tomas Daj). Vlade rade puno toga, od organizovanja društva,
preko rešavanja sukoba, do sakupljanja novca od clanova društva,
posebno u obliku poreza – i sve to simultano. Kao što se moe
videti, Daj smatra da vladina neaktivnost moe da ima isti uticaj
na društvo kao i aktivnost.
Iako priznajemo ogranicenje te najšire i najneodredenije, sveobuhvatne,
definicije, mi cemo se truditi da izbegnemo njena ogranicenja (na primer:
nepostojanje diferencijacije medu tipovima odluka koje se donose, bez
obzira na to da li se odnose na operativne aktivnosti u okviru javne institucije,
ili se ticu velike javnosti gde se uspostavlja redosled aktivnosti) tokom
naše analize i ostacemo na nivou navedenog sadraja.
Da bismo dopunili definiciju Tomasa Daja, hteli smo da spomenemo i komplet
mera koji se moe identifikovati tokom istraivanja u javnoj
politici, dok, takode, razmišljamo o terminološkoj konfuziji
.
I stoga: javna politika se razlikuje od politickih ciljeva, namjera i
odabira, koji su komponente politike
Namere su pravi ciljevi akcije
Ciljevi su najavljeni kraj necega što treba da se ostvari
Planovi su odredena sredstva pomocu kojih se dolazi do cilja
Programi su autorizovana sredstva pomocu kojih se dolazi do cilja
Odluke su odredene radnje da bi se odredili ciljevi, razvili planovi,
sproveli i procenili programi
Efekti su merljivi uticaji koje izazove program, i namerni i nenamerni,
i primarni i sekundarni
Pravna terminologija vezana za elaborat javne politike, kao zakonodavstvo,
zakoni, statuti, administrativni nalozi, pravila, pravna mišljenja
itd. su formalne komponente pravnog nacina izraavanja progama i
odluka.
Smisao javne politike moe biti jasan ili se moe podrazumijevati.
Ovaj aspekt se pojavio u praksi, kada smo primijetili da su drugi ciljevi
dodati objavljenima kao rezultat iz realnosti odredene politikom. Ovo
moemo povezati i sa cinjenicom da javna politika, isto tako, moe
imati neplanirane efekte, a da ne kaemo da ciljevi, koji se podrazumijevanju
odgovaraju ovim efektima.
Na set odluka koje predstavljaju javnu politiku utice ljudski faktor,
zbog svoje subjektivnosti, zbog osobina i ponašanja donosilaca odluka.
Treba spomenuti da je javna politika proces koji traje, da se odreduje
i unutar organizacije i medu drugim organizacijama, zna se da nijedna
vladina struktura nije odgovorna za objašnjenje, sprovodenje i procenu
javne politike.
elimo da privucemo panju na cinenicu da objašnjenje politike
podrazumijeva uspostavljanje programa (privlacenje panje onih koji
objašnjavaju), forumlisanje predloga (objašnjenje i odredivanje
politickih opcija), ozakonjenje politike (dobijanje politicke podrške),
nakon cega dolazi do sprovodenja politike (razvijanje birokratskog sistema
koji ce je sprovesti, trošenje budeta, ojacavanje zakona) i
procene politike (proucavanje efikasnosti i efektivnosti politike i njene
popularnosti). Tokom razvoja politike, kada se raspravlja iz ugla procesa
rada, neke faze mogu da se preskoce ili prerade, neki se preklapaju, redosled
faza ne mora se poštovati, kao što bi to bio slucaj sa racionalnim
ciklusom.
Omladinska politika moe se razviti na medunarodonom, nacionalnom
cak i na lokalnom nivou. U slucaju lokalne omladinske politike, treba
je povezati sa nacionalnom omladinskom politikom (ukoliko takva postoji).
Rad u okvirima nacionalne omladinske politike, ukljucujuci i pojedinosti
i lokalne prioritete, moe pomoci da se nacionalna omladinska politika
prenese u realnost lokalnog nivoa; pomoc moe biti u vidu vece podrške
za sprovodenje projekata i programa na lokalnom nivou, od drugih institucija
i organizacija koje rade sa mladima, kao i u odravanju fokusa na
radu sa mladima, zbog cega ce se u vecoj meri ostvariti planirani rezultati
i što ce se osetiti njihov uticaj.
Usredotocicemo se na objašnjenje politike – sa konacnom tackom
nakon što se donesu odluke (stoga necemo analizirati sprovodenje
i procenu – pre cemo spomenuti informacije dobijene iz ovih faza
ciklusa politike gdje se takve informacije prilagoduju u prvom delu procesa,
tj. objašnjenju.
Cemu omladinska politika? Zašto bi se prema omladini odnosilo
drugacije od ostalih grupacija? Prednosti postojanja ove politike.
Briga o omladini moe da postane neorganizovana zbog mnoštva
sistema (npr. zdravstveni sistem, obrazovni, socijalni) i institucija
(lokalni centri zdravlja i socijalnog rada i drugi), i ta neogranizovanost
moe da dovede do nedovoljnog, neefikasnog pruanja socijalnih
usluga i time izazvati suprotan efekat. Tako neorganizovane odgovornosti
medu raznim javnim ciniocima mogu da dovedu do rupa u zakonu, koje mogu
da, kao rezultat, dovedu do nedoslednosti u uslugama koje se nude; ili
do zakona koje se preklapaju, što za rezultat moe da ima neefikasnost,
i u najekstremnijim slucajevima, do usluga, koje imaju sasvim suprotan
efekat od planiranog.
U tom smislu neka društva ne samo da ne brinu dovoljno o mladima,
što je neophodno za odrivi razvoj, vec ni ne brinu o onom najosnovnijem,
o onom neophodnom za sprecavanje raspada društva kao celine. U manje
ozbiljnom kontekstu, izvan onoga što se podrazumijeva kao „osnovna
briga o mladima“, aktivnosti koje se ticu „mekih“ omladinskih
pitanja, kao što je omladinska kultura ili omladinski sportovi, mogu
biti marginalizovane ili se moe na njih negativno uticati, ako se
takvim pitanjima bavi više institucija ili sekretarijata. Na primer,
ako omladinsku kulturu podrava neki vaniji skretarijat za
kulturu (a u nekim slucajevima, administrativna tela sa još vecom
jurisdikcijom, kao što je Sekretarijat za kulturu, obrazovanje i
sport), od ljudi koji se bave tim pitanjem ne moemo ocekivati da
budu kompetentni, cak ni da shvate specificna pitanja vezana za omladinsku
kulturu.
Primjer: kako moe neki okoreli lokalni javni slubenik u Sekretarijatu
za kulturu, obrazovanje i sport da razume i da se potrudi da iznade neophodnu
podršku za pank festival, konceptualni ulicni performans ili za sajber-aktivisticki
okrugli sto? Na ovom tipicnom primeru lako je zamisliti da se lokalne
omladinske inicijative marginalizuju i skrivaju pod tepih. Takvo gušenje
omladinske kreativnosti usporava razvoj društva; usporava ga i cak
vodi u regresiju. Uopšteno govoreci, razdvajanje omladinskih pitanja
na razna odeljenja unutar institucija uspešno oduzima ovlaštenja
(posebno na lokalnom nivou) od omladine i njihovih posebnih potreba i
problema. U ovom slucaju, vlasti su prilicno uspešne u odbijanju
poprilicnog dela stanovništva: veci deo stanovništva definisan
kao „omladina“ (od 15 do 29 godina) ima pravo glasa.
Na strateškom nivou, omladinska politika je nacin da se usklade
napori, koje ulau razliciti društveni sistemi i institucije
tako što uspostavljaju okvir za pruanje usluga za podršku
i razvoj i uspešnu društvenu integraciju omladinaca. Dajuci
strateški prioritet i odredujuci specificne mere, ova politika bi
trebalo da pomogne da se transformiše jurisdikcija razlicitih interesnih
grupa koje se preklapaju i da se iz neefikasnosti, pa cak i konflikta,
dode do sinergije. Na operativnom nivou, omladinska politika stvara osnovu
i postaje administrativni preduslov za zapocinjanje raznorodnih programa
i projekata od strane civilnih i javnih interesnih grupa.
Stvarajuci omladinsku politiku (i na nacionalnom i na lokalnom nivou),
vlasti mogu da prepoznaju i na vreme najave kljucne probleme vezane za
omladinu, i , kao rezultat toga, razne (javne, civilne ili privatnicke)
interesne grupe mogu da usmere svoje resurse na ove specificne probleme.
Višegodišnji plan za rešavanje omladinskih problema jeste
jedan od preduslova da javne i civilne inicijative stalno rastu i da se
usmere na kljucne probleme. Kada se taj uslov ispuni, pristup omladinskim
pitanjima moe da pocne od neplanirane, ad-hok javne potrošnje
do programirane akcije sa srednjorocnim i dugorocnim ciljevima. Drugim
rijecima, ovo je jedini nacin da se zaustavi rad na problemima omladine
i zapocne rad na njihovoj prevenciji.
Omladinski razvoj je najnovije ime za brigu o omladini. Omladinski razvoj
(OR) predstavlja strateški pristup usredsreden na angaovanje
citavih zajednica, da bi se pomoglo citavoj omladini da bude uspešna.
On je zasnovan na tradicionalnom pristupu omladinskim uslugama, tako što
naglašava znacaj dugorocnih, sistematskih strategija, pomocu kojih
se kultiviše eljeni kvalitet i karakter mladih, tako što
se stvara okolina, koja podava njihove razvojne potrebe i kapacitete.
OR pristup je zasnovan na veri da se mladi ljudi razvijaju kada ih podravaju
svi segmenti društva – škola, omladinske slube,
religijske organizacije, uprava zajednice, biznis, pravni sistem i još
mnogi.
Ovaj pristup naglašava ulogu zajednice kao celine u razvoju mlade
generacije. U tom smislu, raspon akcija vlasti predstavlja samo deo šireg
plana. Ali, ako javna institucija ne odlucuje šta ce svi cinioci
raditi, oni mogu da ponude i okvir i model za ucešce. Stoga, prvi
korak bilo koje vlasti, koja je rešila da se ukljuci u stvaranje
omladinske politike, jeste da odredi osnovne ideje vezane za omladinu,
premise, od kojih ce krenuti i koje ce oformiti javnu sliku o omladinskim
pitanjima.
To što mi zagovaramo razvoj omladinske politike (sa fokusom na lokalni
nivo) nije ništa novo. Vanost omladinske politike je naglašena
raznim medunarodnim dokumentima, institucijama od kojih smo neke naveli
u daljem tekstu. Vecina njih vezana je za nacionalnu politiku, ali veci
deo spomenutih principa i aspekata mogu da se primene i na razvoj politike
na lokalnom nivou.
Osnovni medunarodni i evropski dokumenti krecu od sljedecih stavova:
Mladost je resurs, ne problem. „Pristup koji se zasniva na stavu
da je mladost problem, po svojoj prirodi je kratkorocan i nema buducnost,
jer ce se fokusirati na „gašenje poara“ i rešavati
probleme gde god i kad god se oni pojave. Nasuprot tome, ako gledamo mlade
ljude kao resurs, fokusiracemo se na dugorocna rešenja, identifikovati
potrebe i odrediti rešenja da bi mladi ostvarili svoj pun potencijal
kao gradani i pruili društvu svoj najbolji intelektualni kapital.
Omladinsko ucešce je vano! „Aktivno ucešce mladih
u odlukama i akcijama na lokalnom i regionalnom nivou je neophodno ako
hocemo da izgradimo demokratskije i naprednije društvo u kome njegovi
osnovni cinioci ucestvuju.
Lokalne vlasti imaju veliku odgovornost vezanu za ucešce mladih.
„Lokalne i regionalne vlasti, kao vlasti najblie omladincima,
imaju veoma vanu ulogu u promovisanju ucešca mladih ”.
Dokumenti UN koji podsticu uspostavljanje omladinske politike
U svojoj rezoluciji broj 2497 (XXIV) od 28. oktobra 1969. godine, Generalna
skupština je odredila dugorocnu politiku i programe vezane za ulogu
omladine u nacionalnom razvoju. Skupština je preporucila da vlade,
kada formulišu nacionalnu omladinsku politiku, moraju da obezbede
bolje koordinisani pristup, da bi se udovoljilo potrebama i nadanjima
omladine. Takode je preporucila vladama da omladina i omladinske organizacije
treba da budu ukljucene u pripremanje i sprovodenje nacionalnog plana
razvoja i medunarodnog programa saradnje.
Na osnovu rezolucije 40/14 iz 1985. Generalna skupština je donijela
Uputstvo za dalje planiranje i procjenu u radu sa mladima (dokument A/40/256).
Skupština je izjavila da ce se ovo Uputstvo koristiti da se poboljša
rad odredenog razvoja politike u mnogim zemljama, gdje postoji elja
da se pomogne omladini, ali im je rad na neophodnim prakticnim koracima
ka opširnoj i efikasnoj akciji otean nepostojanjem politike
ili okvira. U Uputstvu se preporucuju sljedeci osnovni aspekti razvoja
nacionalne omladinske politike:
Mesto i uloga omladine u društvu i odgovornost društva ka omladini;
Koordinacija mehanizama u kojima vlade i nevladine institucije i omladinski
predstavnici mogu da ucestvuju u formulisanju i sprovodenju omladinske
politike,
Nacini i sredstva za zbliavanje omladine, da bi im se dozvolilo
da izraze svoje potrebe i ambicije, da bi ucestvovali u odlukama koje
ih se ticu i da bi organizovali sopstvene aktivnosti;
Preusmjerenje procesa politike i vladinih i nevladinih institucionalnih
sektora da bi se omladini dalo njeno odgovarajuce mesto kao primaocu usluga,
i kao ucesniku u svim vidovima nacionalnog razvoja.
U Uputstvu se navodi potreba za nacionalnoj omladinskoj politici kao
i da ona treba da sadri sljedece:
Situacija omladine u politici razvoja ljudskih resursa;
Zaposlenje mladih;
Situacija mladih vezana za ljudska naselja i prirodnu okolinu;
Uloga mladih u razvoju sela;
Prevencija i bavljenje maloljetnickom delinkvencijom;
Omladina i kultura;
Odnos izmedu mladih i turizma;
Posebne omladinske kategorije.
U Uputstvu je naglašena potreba za stalnim razvojem nacionalne omladinske
politike, i predloeni su sljedeci moguci koraci u razvoju nacionalne
omladinske politike:
Uspostavljanje definicije omladine, koja odgovara nacionalnim okolnostima
i identifikovanje raznih podkategorija mladih u zemlji;
Identifikovanje potreba i ocekivanja mladih, formulacija omladinske politike
sa posebnim pokazateljima na neophoodne pravne i administrativne mere
da bi se one izvele, odredivanje sredstava i identifikovanje odgovornih
cinilaca;
Uspostavljanje kvantitativnog i kvalitativnog profila socijalnih, ekonomskih,
kulturnih i politickih osobenosti svake podkategorije mladih, sa posebnim
osvrtom na demografsko, politicko, ekonomsko, socijalno u kulturno ucešce;
obrazovanje i obuka; zaposlenje i nezaposlenost; zdravlje; provodenje
slobodnog vremena, sport i rekreacija; delinkvencija, i stavovi i ocekivanja;
Odredivanje ovih elemenata postojece nacionalne politike, koja cini opšte
gledište o omladinskoj politici. Takvi elementi mogu da podrazumijevaju
nacionalni ustav, pravni okvir, politiku razvoja i politike sektora, kao
i medunarodne pravne instrumente, na koje se zemlja obavezala;
Identifikaciju i procenu raznih vladinih i nevladinih programa direktno
ili indirektno vezanih za omladinu, kao i njima dostupnih resursa (budet,
infrastruktura, zaposleni, vodstvo, oprema itd) i procena kategorija i
proporcije ljudi zahvaceni njima.
Usvajanje ove politike od strane vlade i njena ratifikacija od strane
zakonodavnog tela;
Rasturanje dokumenata i izjava vezanih za politiku, da bi se omladina
i svi drugi delovi društva obavestili o ozbiljnosti pitanja, koja
pogadaju omladinu, o potrebi da se ta pitanja reše i da se obezbedi
efektivno ucešce mladih u društvu, kao i o ulozi koju svaki
sektor društva obavlja, da bi se ostvarili ciljevi politike;
Uspostavljanje institucionalnih aranmana i procedura s ciljem da
se obezbedi uspešna integracija omladinske politike u nacionalni
plan razvoja, i da se koordinišu sve aktivnosti vezane za to;
Sprovodenje mera politike sa akcentom na neprekidno i efikasno ucešce
mladih u svrhu uspostavljanja uspešnog upravljanja programom i operativnog
ocenjivanja;
Redovna procena, procenjivanje i prilagodavanje nacionalne omladinske
politike.
Dokumenti EU vezani za omladinsku politiku
Novembra 2001. godine. Evropska komisija je objavila dokument pod imenom
„Novi zamah za mlade“ . Cilj je bio otvaranje procesa donošenja
odluke EU za ljude na koje ce te odluke uticati, što ukljucuje i
mlade.
Evropski parlament je naglasio da „Beli dokument treba da slui
kao resurs za ideje, inspiraciju i rasprave, koje ce rezultirati primerima
dobre prakse i da podstakne zemlje clanice i regionalne i lokalne vlasti
da preduzmu nove inicijative.“
Beli dokument citira mlade i kae da je „neophodna istinska
evropska omladinska politika i da omladinska politika na svim nivoima
od lokalnog do evropskog mora da bude usaglašena i da treba da bude
koordinisana izmedu nivoa“.
Izmedu ostalog, savjetodavni proces je naveo pet glavnih oblasti koje
je omladina istakla:
ucešce;
obrazovanje;
zaposlenje, strukovna obuka, društvena ukljucenost;
dobrostanje, autonomija pojedinca, kultura;
evropske vrednosti, pokretnost, veze sa ostalim delom sveta.
Ovaj dokument jasno istice potrebu da „lokalne vlasti širom
Evrope uvedu fleksibilne i inovativne mehanizme ucestvovanja u raznim
vidovima“ i da se na „lokalnom i nacionalnom nivou uvedu Omladinski
saveti“.
U martu 1992. godine, Kongres Lokalnih i regionalnih vlasti Evrope usvojio
je dokument pod imenom Evropska povelja o ucešcu mladih u opštinskom
i regionalnom ivotu. Ova povelja zahteva vece ucešce mladih
u javnim poslovima na regionalnom i lokalnom nivou i zahteva sprovodenje
„razvnih vidova ucešca“ što bi trebalo da se primeni
„na sve mlade bez diskriminacije“.
Povelja moe biti formalna osnova za formiranje omladinskih predstavnickih
tela (kao što su omladinski saveti), ali i savetodavnih tela (kao
što su to omladinski komiteti, koji su administrativna forma, koju
u nekim zemljama koriste kao sredstvo za obrazovanje i pokretanje LOAP-a).
U preporuci vezanoj za omladinsko ucešce i buducnost civilnog društva,
usvojenoj 1997. godine, Komitet ministara je ponovio svoje stavove rekavši
da je „osnovna uloga ucešca mladih u razvoju civilnog društva
kao resursa za stalno obnavljanje demokratskog društva“
Omladinska politika u regionu
Mladi kao društvena grupa su segment u društvu koji u zemljama
Balkana skoro uopšte nije obuhvacen zakonskim regulativama niti postoje
nadlena tijela za mlade na višim nivoima vlasti.
Kao polaznu osnovu rada na rešavanju problema mladih ljudi treba
poceti analizom problema i formiranja koraka u rešavanju identifikovanih
problema. Kada se izvrši detaljna analiza društva i društvenih
faktora koji uticu na mlade i identifikuju problemi sa kojima se susrecu
mladi, potreba je da se izgradi dugogodišnja strategija razvoja mladih.
«Takva» strategija je poznat dokument po imenu Akcioni plan
Politike za mlade.
Teškoce sa kojima se mladi susrecu u regionu:
Sveopšta kriza sistema vrijednosti
Degradacija socijalnog statusa stvara osecaj nesigurnosti i uznemirenosti.
Mnogi su prisiljeni da rade na više mesta da bi preiveli i
nemaju vremena da se posvete aktivnostima u društvu i zajednici.
Finansijske teškoce stvaraju pad kvaliteta školovanja. Kao
rezultat ekonomskih teškoca i nezaposlenosti mladi i dalje zavise
od roditelja i ne mogu da steknu samostalnost koja je društvu neophodna.
Postoji jaz u komunikaciji izmedu mladih i odraslih. Mladi osecaju da
je pred njima zid nerazumijevanja. Osecaju da je današnje društvo
suviše rigidno i da ne ume da prihvati individualnost. Osecaju da
niko ne obraca panju na njihove elje i inicijative i da se
ništa ne moe uraditi da bi se rešili problemi društva.
Mladi su cesto nezainteresovani i neaktivni. Osecaju da niko ne obraca
panju na njihove elje i inicijative i da se ništa ne
moe uraditi da bi se rešili problemi društva. Aktivizam
mladih, dakle, predstavlja jedan od gorucih problema! Upoznajuci mlade
sa raznim mogucnostima rešavanja problema, moe se postici vece
ukljucenost mladih i aktivna participacija mladih u drustvenim procesima
i resavanju sopstvenih problema.
Mladi su skloni povlacenju u sebe. Strahuju od buducnosti i boje se da
na sebe preuzmu društvene obaveze. Mnogi sanjaju o drugacijem društvu
i ele da emigriraju. Drugi krecu putem nasilja i delikvencije. Sekte
privlace sve više ljudi.
ivotna sredina ugroena je nemarom koji je vladao mnogo godina.
Ovakva situacija je pretnja po zdravlje, narocito dece i mladih. Potrebno
je hitno pobuditi i razvijati ekološku svest.
Odredivanje politike – Kako moemo doci do ove politike?
(proces)
Okvir za javni politicki cikuls obrazuje se od logicnih aktivnosti vezanih
za administrativni rad. Ako se pocne od strukture koju je 1963. godine
razvio Harold D. Lasvel, zasnovane na paraleli sa pristupom rešavanja
problema, pitanje je povezano za svaku aktivnost koja dopušta da
se uspostavi sadraj takve aktivnosti. Radi lakšeg pracenja,
odlucili smo se za tabelarni prikaz ovog okvira, i u njega uneli i kategorizaciju
unutar vlade i potencijalni proizvod svake aktivnosti (molimo pogledati
tabelu u prilogu br. 1)
Kako dolazimo do omladinske politike? Kako se omladina stavlja na dnevni
red?
Ako definišemo omladinska pitanja kao problem, to onda znaci da postoji
razlika izmedu trenutne situacije i eljene situacije. Problemi poticu
iz dogadaja, koji uticu na ljude na razne nacine. Ne postaju svi problemi
tacke na javnoj raspravi, niti svi javni problemi postaju pitanja, a ni
vlade ne ucestvuju u rešavanju svih pitanja. Neki dogadaj moe
da izazove probleme i izazove njihovo rešenje. Da li ce do toga doci
zavisi od nacina na koji posmatrac doivi taj dogadaj. Ono što
nas zanima jeste definisanje problema i uloen napor da se oni reše.
Za uspeh je potrebno vreme, politicka volja, pokrivenost medijima i elja
javnosti. Uz to, potrebni su i finansijski i ljudski resursi. Iz ove perspektive,
elimo da privucemo panju na situacije, koje se razmatraju
na pocetku rada:
- Razni ljudi na razlicit nacin u razlicito vreme doivljavaju neke
društvene pojave.
- Mnogi problemi nastaju iz iste pojave.
- Vlada reaguje na sve društvene pojave.
- Vlada reaguje na mnoge privatne pojave.
- Vlada reaguje na mnoge privatne pojave kao da su javne.
- Vecinu problema ne rešava javna administracija, iako radi na vecini
njih
- Donosioci odluka nisu suoceni sa datim problemom.
- Vecina ljudi nije dugorocno zainteresovana za probleme drugih.
- Javni problem moda nema dovoljno podrške cak ni od strane
onih koji su direktno pogodeni.
Nakon što smo shvatili da su mladi vani i da se na njih treba
usredsrediti, da bi se njihova situacija popravila i da bi se dao okvir
za njihov razvoj, sljedeci korak bilo bi organizovanje i predstavljanje
njihovih interesa od strane zvanicnika. U slucajevima kada situacija mladih
moe biti problematicna, to je najverovatnije zbog toga što
nisu dobro organizovani, ili što nemaju mnogo dodira sa donosiocima
odluka. Organizovanje je neophodno da bi se reagovalo na dešavanja
u društvu. Broj ljudi, koji je pogoden njima, nacin na koji oni reaguju
i nivo i tip organizacije koji oni dostignu moe da utice na politiku
i na njene rezultate. Aktivna manjina dolazi da tumaci potrebe i elje
ljudi pogodenih problemom, u našem slucaju, mladih. Ova grupa sacinjena
je od ljudi koji su posveceni, koji imaju resurse i vreme da se zaloe
za neko goruce pitanje. Problem koji iz toga moe nastati jeste da
elje grupe, tj. mladih uopšteno nisu iste kao elje njihovih
predstavnika.
Predstavljanje je nacin ostvarivanja kontakta sa vladom da bi se rešili
problemi, veza medu ljudima, njihovi problemi i uprava. Ono što treba
da razmotrimo su: nacin na koji se situacija sagledava, kako je definišu
i predstavnici i predstavljeni, nivo predstvljanja ljudi pogodenih problemom
i efekat citavog procesa. U slucaju predstavljanja, postoje varijacije
u funkciji onog šta o cemu se raspravlja (pitanje/problem), formulacija
– aktivnosti, koje su dovele do formulacije nekog toka ili akcije,
ukljucenje akcija u upravljanje politikom, kao i dimenzija usluge za glasacko
telo.
Kao veza izmedu pitanja i akcije, neophodno je razmotriti kako se vizura,
definicija i grupe sagledavaju. Rezultati mogu da variraju vezano za razlicita
pitanja, funkcionalno – po onome šta se radi kada se definiše
problem, neki ljudi imaju više pristupa u odlucivanju, onda se na
rezultat politike utice u skladu sa tim. Da bi predstavljanje bilo odgovarajuce
neophodno je da predstavnici znaju koga predstavljaju da bi se predstavilo
videnje grupa vezanih za neko pitanje i njegovo rešenje. Uvek postoje
prepreke na putu ka uspehu. Do toga moe doci zbog nedovoljnih informacija
vezanih za nacin na koji ljudi definišu problem i zbog njihovih prioriteta.
Razlicite su mogucnosti kroz koje neko pitanje moe da stigne do
javne agende: iz same vlade (lokalne vlade) ili izvan nje. U ovom drugom
slucaju, omladinske probleme stavljamo na javnu raspravu a od vlasti traimo
da podre omladinska pitanja. Moramo kumulativno da utvrdimo da smo
istakli ono što je vano, da je obavljena ekspertiza i da postoji
politicka volja da bi se ovaj problem rešio . Sva tri zahteva su
vana i treba ih ispuniti. Pitanje je samo po sebi vano, kao
što je i njegovo shvatanje, kao javnog problema zahteva akciju vlade.
U ovom slucaju, problem uvidaju politicari, jer im ih je neko saopštio
ili je došlo do krizne situacije. Ekspertiza je vana, jer eksperti
analiziraju pitanje i predlau rešenje, što moe biti
od pomoci politicarima pri donošenju odluke. Na taj nacin, proces
formulacije moe da zapocne pre nego što pitanje dode do vlade.
Formulisanje prijedloga
Kada strukture vlasti postanu svesne postojanja problema vezanog za omladinu,
kao i potrebe da se nešto uradi da bi se on rešio, donosioci
odluka treba da odluce šta ce preduzeti. Istrauju se moguci
nacini.
Formulacija je, zapravo, razvoj plana, da bi se zadovoljile potrebe,
da bi se reagovalo na pojavu. Ona zahteva identifikaciju alternativnih
rešenja za rad na problemima vezanih za mlade. Predlozi mogu da budu
zasnovani na rešenjima, koja su predloili strucnjaci iz vlade
i van nje, nakon odluke da se na pojavu reaguje.
U slucaju formulacije, postoji utvrden nacin rada: predlau se sredstva
za rešenje onog što se vidi kao problem mladih. Kvalitet obavljenog
posla, ko ucestvuje i ko pobeduje varira od pitanja do pitanja.
Aktivnosti vezane za formulaciju su:
istraivanje situacije (sa interpretacijom rezultata)
pregled (ukljucuje i razmatranje alternativa)
projekcija (provera onog što je moguce, cesto kroz projekciju moguce
podrške i proveru izvodljivosti i redefinisanje predloga)
odabir (izbor mogucih izvodljivih alternativa i njihovo stalno provjeravanje)
Procjena lokalne omladinske politike
„Procjena nije autopsija, vec se do nje dolazi analizom povratne
informacije“ Karen Dej
Do procesa procjene mora doci. On, kao prvo, ukazuje na to da li ste na
dobrom putu da ostvarite ciljeve, a kao drugo, pokazuje koliko ste blizu
ostvarenja svoje misije.
Kada pricamo o omladinskoj politici postoje (ce)t(i)ri aspekta koja bismo
razmotrili i na kojima vlasti treba da rade:
Prvi se tice procesa. Ovdje cete saznati da li moete biti zadovoljni
metodologijom koju ste koristili da dobijete tekst na osnovu koga ce
se
sprovoditi lokalna javna akcija vezana za omladinu.
Drugi aspekt tice se infrastrukture. On nam otkriva da li ste pripremili
odgovarajuci mehanizam za trajnu podršku javnosti onako kako ste
planirali. Teorija se pretace u praksu samo putem provjere.
Treci se tice sadraja omladinske politike. Naravno, samo opšta
pitanja se mogu obradivati u ovom segmentu, pošto sadraj vaše
lokalne politike još uvek nije odreden!
Posljednji aspekt tice se buducnosti - sprovodenje.
Sljedeci pokazatelji mogu nam pruiti korisne informacije u vezi
sa razvojem omladinske politike:
O procesu stvaranja omladinske politike
Sve interesne grupe su uzete u razmatranje – To su škole,
ekonomski sektor, mediji itd.
Razmotreni su razliciti nacini pristupa da se citavoj omladini dozvoli
da izraavanje svog mišljenja. Ucenici koji idu u školu,
studenti, omladinske organizacije, omladina iz posebnih kategorija,
samo
su nekoliko primera javnosti ka kojima je usmerena politika. Mogu se
koristiti razni instrumenti od upitnika do javnih debata, elektronskih
foruma, cak
i radio i TV emisija, ukoliko je to moguce na lokalnom nivou, da bi
se udovoljilo ciljnoj grupi.
Omladina je ukljucena u sve faze omladinske politike. Analiza, nacrt,
detaljna razrada, nadgledanje.
Dovoljno vremena je odredeno za stvaranje lokalne omladinske politike.
Stalno ucešce (mladih iz) zajednice zahteva mnogo vremena, sa usmerenom
agendom. Predugi periodi bi mogli da razvodne ovaj proces. Ne postoji
odredeni period – sve zavisi od velicine zajednice, koliko resursa
su lokalne vlasti mobilisale i koliko ce biti sloen konacni dokument.
Ipak, moemo reci da ce vam za sve interesne grupe biti potrebno
više od mesec dana.
Odredeni resursi. Stvaranje javne politike dugo traje i zahteva ljudske
i materijalne resurse. Nakon što ste predvideli prednosti i sacinili
bilans troškova/koristi, vano bi bilo izvuci pouku iz prethodnih
iskustava i sjetiti se da:
obuceni omladinski radnik moe da iznade rešenja koja ne zahtevaju
mnogo novca (dobrovoljno ucešce nekih aktera ili kreativna rešenja).
su dobri uslovi rada odlican okvir za kvalitetne rezultate (Videti iskustvo
iz Ramniku Valce).
O infrastrukturi koja ce odrati omladinsku politiku:
Stvara se (obucava, podrava) tim ljudi koji rade sa omladinom, koji
ce pomoci da dode do okoline koja pozitivno gleda na omladinu,
Sacinjava se zvanicna izjava lokalnih vlasti, koja se tice vanosti
ucešca omladine i omladina se sagledava kao resurs a ne kao problem.
Zvanicna izjava moe da ima oblik javne izjave, odluke lokalnog veca,
zakona itd.
Odreduje se budet, koji dolazi iz fondova javne potrošnje,
da bi se podrala omladinska politika. Preporuka Omladinskog foruma
cini razliku izmedu administrativno dodeljenih sredstava, koja se nude
omladinskim organizacijama, koja pomae da se vodi sekretarijat i
izvršavaju zadaci koji nisu posebno vezani za projekt, i sredstava
dobijenih na ime projekta, odredenih za ostvarivanje aktivnosti omladinskog
NVO sektora. Treba ih dodati fondu odredenom za omladinu kojim rukovodi
lokalna vlada za sopstvene aktivnosti vezane za omladinu.
Imenuje se odjeljenje/osoba iz javne institucije, koje ce biti odgovorno
za projekat i daje mu se ovlaštenje za sprovodenje omladinske politike
i za odnose sa omladinskim organizacijama i ostalim interesnim grupama.
Uspostavlja se informativna omladinska strategija da bi se obezbedila
komunikacija izmedu lokalnih vlasti i omladine (omladinske organizacije,
mladi studenti itd.).
Zamišlja se istraivacka strategija da bi se stvorila politika
koja odgovara interesima mladih. Istraivacka strategija moe
biti zasnovana na informacijama koje dolaze od omladine putem dobre informativne
strategije.
Uspostavljaju se instrumenti ucešca da bi se obezbedilo ucešce
mladih u javnom odlucivanju povodom pitanja koja ih se doticu.
O sadraju omladinske politike
Ukljuceni su svi dijelovi javne politike vezane za omladinu. Ovo je lista
mogucih komponenti preporucenih za nacionalnu politiku
Predgovor, koji objašnjava razlog postojanja ove politike
Definicija omladine i njenog profila
Veza sa ostalim vrstama politike i dokumentima (medunarodnim, nacionalnim,
lokalnim)
Objava vizije, ciljeva, principa i vrednosti, koje podravaju politiku
Ciljevi politike
Kljucna strategija i aktivnosti
Mehanizmi za sprovodenje i koordinaciju
Razmatraju se instrumenti neformalnog obrazovanja (npr. NVO, vanškolske
aktivnosti)
Istice se dobrovoljno ucešce. U jednoj, nedavno obavljenoj, studiji
istaknuta je vanost dobrovoljnog rada omladine. Dobrovoljni rad
znacajno doprinosi nacionalnom ivotu kroz energiju, entuzijazam,
posvecenost i vodstvo koje moe da stvori pozitivne odnose u lokalnim
zajednicama
je forma eksperimentalnog ucenja, omogucuje mladima da nauce „radeci“.
Daje priliku za sticanje znanja i iskustva van škole
moe da igra vanu ulogu u razvoju aktivnih gradana. Daje smisao
mladim ljudima u njihovom odnosu sa zajednicom.
pomae da se promoviše ucešce omladine u širem društvu.
Omogucava im da bez problema iskau svoje mišljenje o problemima
koji su im bitni, i daje im snagu da uticu na promjene.
Postoji opšte shvatanje omladinskih problema, a koje podrazumijeva
drugu sektorsku politiku. „Lokalne i regionalne vlasti ubedene su
da sve vrste sektorske politike treba da imaju i omladinsku dimenziju
O procjeni sprovodenja omladinske politike:
Od procene sprovodenja ocekuje se da izmeri do koje je mere sadraj
omladinske politike primenjen. Procenivac ne sme da zaboravi da u ovom
slucaju nisu bitni samo rezultati, vec i put koji je do njih doveo. Stoga,
procena bi trebalo da uzme u obzir ne samo šta je uradeno „za“
omladinu, vec i da li je to uradeno „sa“ omladinom.
Na nivou onog što je ucinjeno za omladinu, pokazatelji, koje treba
proveriti su same aktivnosti u okviru omladinske politike, a to bi trebalo
od pocetka da bude procenjeno kao „ocekivani rezultati“ (broj
korisnika usluga, kampanja; procenat (ne)zaposlene omladine; intervencija
omladine na sastancima saveta itd.)
Na nivou ucrtanog puta, pokazatelji bi trebalo da su fokusirani na instrumente
ucešca, koji su vezani za pokazatelje procesa i na instrument ucešca.
Jesu li instrumenti postavljeni? Jesu li upotrebljeni? Rade li lokalne
vlasti na partnerstvu sa omladinskim strukturama/predstavnicima? Jesu
li omladinske inicijative uzete u razmatranje i da li su dobile podršku?
Trebalo bi uzeti u obzir i ostale pokazatelje, koji se ticu razvoja omladinske
situacije. Upotreba medunarodnih pokazatelja bi omogucila poredenje lokalne
zajednice sa prosekom .
Moguci instrumenti procjene:
redovni sastanci interesnih grupa
statistika
formulari za procenu, koje mladi sami popunjavaju
odredeni finansijski resursi
analiza dokumentacije.
KAKO SE PRAVI LOKALNI AKCIONI PLAN ZA MLADE/STRATEGIJA ZA MLADE?
Lokalni akcioni plan za mlade je nacin za pokretanje inicijative i ideje
o kreiranju nacionalne politike za mlade u Srbiji, koji bi krenuo sa lokalnog
nivoa. Lokalni akcioni plan ili Strategija za mlade je dokument razvojnog
karaktera i ima za cilj poboljšanje pojedinih oblasti koja su sfera
interesovanja mladih ljudi. Na taj nacin elimo da se energija koju
mladi ljudi imaju upotrijebi za dugorocni razvoj lokalne zajednice.
Da bismo napravili lokalni akcioni plan za mlade potrebno je da se tome
posvetimo i da prodemo sve neophodne korake. Takode, od izuzetne vanosti
je napraviti studiju izvodljivosti izrade lokalnog akcionog plana i istraiti
potrebe mladih u lokalnoj zajednici.
Studija izvodljivosti je deo koji se odnosi na procenu kapaciteta lokalne
zajednice i stanja u njoj s obzirom na temu ili problem kojim se elimo
u našem istraivanju baviti. U ovom slucaju, radi se o studiji
izvodljivosti izrade lokalnog akcionog plana za mlade u lokalnoj zajednici,
te cemo kroz tu studiju izvodljivosti doci do podataka o kapacitetima
zajednice i njenom trenutnom stanju po pitanju mladih od 14-19 godina.
Isto tako, vano je dobiti i izveštaj o potrebama mladih u istoj
lokalnoj zajednici i onda ukrštanjem podataka, o tome šta postoji
i šta treba napravicemo adekvatan lokalni akcioni plan za datu lokalnu
zajednicu.
Sve ovo se moe realizovati ukoliko se pridravate sljedeca
4 koraka u izradi lokalnog akcionog plana za mlade:
1. PRVI KORAK – FORMIRANJE RADNE GRUPE
2. DRUGI KORAK – ODABIR TEHNIKA
3. TRECI KORAK – ISTRAIVANJE
4. CETVRTI KORAK - OBRADA PODATAKA I IZVEŠTAJ
4. ZAKLJUCAK
U skladu sa Zakonom o omladinskom organizovanju, najznacajniji mehanizmi
za razvoj i primjenu omladinske politike su:
Referent za mlade (Samostalni strucni saradnik za mlade) - lice koje je
zaposleno u lokalnoj upravi na realizaciji Strategije za mlade
Upravljacki komitet za mlade - organ lokalne uprave koji ukljucuju predstavnike
razlicitih odjeljenja u lokalnoj upravi i predstavnike mladih
Komisija za mlade – skupštinsko radno tijelo u kojoj ucestvuju
mladi
Omladinski savjet - asocijacija mladih i nvo na lokalnom nivou
SAMOSTALNI STRUCNI SARADNIK ZA MLADE
Opis poslova je:
identifikuje probleme i potrebe mladih u lokalnoj zajednici;
vodi bazu podataka omladinskih organizacija (omladinske organizacije,
podmladci politickih partija, neformalne grupe;
koordinira proces uspostavljanja i sprovodenja omladinske politike na
lokalnom nivou na podrucju opštine Zvornik;
pri implementaciji omladinske politike afirmiše i vrši saradnju
sa svim bitnim subjektima i drugim vladinim tijelima;
kominicira i saraduje sa oml. org, neformalnim grupama i pojedincima;
saraduje sa drugim vladinim strukturama za mlade;
administrira budet za mlade;
koordinira proces stipendiranja ucenika i studenata;
koordinira proces raspodjele sredstava udruenjima gradana;
ucestvuje u kreiranju odluka o raspodjeli sredstava nevladinim organizacijama;
koordinira proces sprovodenja projekata odobrenih iz budeta za nvo.
UPRAVLjACKI KOMITET ZA MLADE
Upravljacki komitet za mlade obrazuje Nacelnik opštine Zvornik,
na prijedlog Samostalnog strucnog saradnika za mlade i sugestija Omladinskog
savjeta, radi davanja mišljenja o strucnim pitanjima iz oblasti razvoja
omladinske politike i njene primjene. Clanovi Komiteta su: predstavnici
resornih odjeljenja, odjeljenja za društvene djelatnosti, predstavnici
mladih, omladinskih organizacija i Omladinskog savjeta. Upravljacki komitet
za mlade prema Zakonu o omladinskom organizovanju RS razmatra, predlae
i daje mišljenja o:
ciljevima, programima i mjerama predloenim omladinskom poltikom;
omladinskim programima koji se finansiraju iz budeta opštine;
kriterijumima za raspodjelu sredstava iz budeta opštine namjenjenih
za realizaciju programa utvrdenih omladinskom politikom;
komitet radi i druge poslove za koje ga ovlasti Nacelnik ili SO Zvornik.
Upravljacki komitet ce na osnovu najizraenijih problema i prioriteta
odrediti koje projekte iz Strategije ce realizovati u 2006. godini ali
i definisati koji projekti ce biti realizovani u svakoj narednoj godini.
Ukoliko je Opštini potreban partner za realizaciju nekog od projekata
bice objavljen konkurs, sa tacno definisanim uslovima i ciljem, na koji
ce moci aplicirati omladinske organizacije, neformalne grupe i pojedinci
(strucnjaci u datim oblastima).
KOMISIJA ZA MLADE
Poslovnikom o radu Skupštine opštine definisano je postojanje
Komisije za pitanja mladih u cijem radu ucestvuju dva clana iz reda mladih
od ukupno 5 clanova. Aktivnosti Komisije za mlade:
inicira aktivnosti Opštine kojima se poboljšava poloaj
mladih;
prati/nadzire realizaciju odluka/provodenje kao i rad uprave za pitanja
mladih, te realizaciju budeta za mlade;
prati poloaj mladih u opštini i redovno komunicira sa mladima
i predstavnicima omladinskih organizacija.
OMLADINSKI SAVJET
Omladinski savjet je asocijacija omladinskih organizacija, podmladaka
politickih partija i neformlalnih grupa sa sjedištem u Zvorniku,
koja je namijenjena omladini opštine Zvornik sa ciljem da doprinese
boljem poloaju mladih na socijalnom, kulturnom, obrazovnom, sportskom,
zabavnom i drugim poljima djelatnosti. Na osnovu clana 45. Zakona o omladinskom
organizovanju RS Omladinski savjet opštine duan je da doprinosi:
procjeni potreba i interesa mladih i osmišljavanju i realizaciji
programa omladinske politike opštine;
animiranju mladih za omladinski rad, aktivnosti i djelatnosti;
ucešcu u raspravama koje se ticu mladih;
planiranju, razvoju i primjeni omladinske politike grada ili opštine;
zastupanju interesa i prava omladine;
informisanosti mladih;
koordinaciji i realizaciji omladinskih programa od opštinskog interesa;
regionalnoj omladinskoj saradnji i dr.
MJERE I PREPORUKE ZA PROVOÐENjE I KONTROLU PREDVIÐENIH
AKTIVNOSTI STRATEGIJE ZA MLADE
U nastojanju da se realizuje Starategija za mlade, potrebno je definisati
odredene mjere za planiranje, provodenje i kontrolu predvidenih aktivnosti:
Upravljacki komitet za mlade, obavezan je da uspostavi što bolju
koordinaciju izmedu nadlenih odsjeka u lokalnoj upravi, Omladinskog
svajeta, omladinskih organizacija i institucija koje se bave pitanjima
mladih. Dobra medusektoralna saradnja, unutar Upravljackog komiteta za
mladih, unaprijedila bi realizaciju predvidenih programa i aktivnosti;
uspostaviti što bolju saradnju Upravljackog komiteta za mlade sa
Upravljackim komitetom za omladinu Vlade RS i Komisijom za koordinaciju
pitanja mladih na nivou BiH kao i drugim tijelima na višim nivoima
vlasti;
finansijski podrati rad Omladinskog savjeta opštine Zvornik;
sredstva za realizaciju programa utvrdenih u Strategiji za mlade, planirace
nadleni organi u budetu opštine Zvornik; nacin i metodologiju
planiranja i raspodjele sredstava, nosioci programa vršice na osnovu
opštih akata, koji ce se donijeti za te namjene;
odsjeci i drugi nadleni organi, duni su da, u najkracem roku,
sacine operativni plan, sa finansijskim efektima u kome ce precizirati
i nosioce;
Odjeljenje za privredu i društvene djelatnosti ce, svaka tri mjeseca,
vršiti kontrolu izvršenja operativnih planova i drugih organa
koji su zadueni za realizaciju Strategije za mlade.
Preporuke omladinskim organizacijama
Uloga omladinskih organizacija u planiranju i primjeni Omladinske politike
je veoma vana. Stoga, omladinske organizacije treba da shvate svoju
veliku društvenu odgovornost za unapredenje pozicije mladih. Omladinske
organizacije ne trebaju biti zatvorene grupe preko kojih se ostvaruju
interesi malih grupa i pojedinaca, nego trebaju biti snaga koja ce iskreno
zastupati interese mladih.
Omladinske organizacije ne treba da budu konkurenti, nego treba da medusobno
saraduju u zajednickom interesu omladine. Potrebno je da omladinske organizacije
shvate znacaj omladinskih savjeta na nivou opštine na cijem prostoru
djeluju. Omladinski savjeti su «prostor» za medusoban dijalog
razlicitih grupa, radi rješavanja problema mladih.
Saradnja i partnerski odnos sa lokalnom upravom na planiranju i primjeni
omladinske politike je veoma vaan društveni zadatak i odgovornost
omladinskih organizacija. Opštinska uprava ne smije pri tome zadirati
u osnovne principe rada omladinskih organizacija kao dobrovoljnih udruenja
gradana. Naravno, promocija evropskih principa omladinske politike treba
da bude osnova rada omladinskih organizacija. Omladinske organizacije
su bogatstvo svake opštine, grada, ali i Republike Srpske.
LITERATURA
Evropska povelja o ucešcu mladih u ivotu na lokalnom i regionalnom
nivou - Savjeta Evrope;
Bijela knjiga o mladima - Evropske komisije;
11 indikatora omladinske politike Savjeta Evrope i Evropskog omladinskog
foruma;
Rezolucija o mladima u BiH - Parlamentarna skupština BiH (Slubeni
glasnik BiH, broj: 12/03) i
SIROP (12 elemenata/mehanizama, koje smo vec naveli).
Carls O. Dons, (Charles O Jones, An Introduction to the Study of
Public Policy, Harcourt Brace College Publishers, 1984)
Tomas Daj (Thomas Dye, Understanding public policy, ninth edition, Prentice
Hall, Upper Saddle River, New Jersey, 1998)
D. Kingdon (J. Kingdon, Agendas, Alternatives and Public Policies,
Boston, Little Brown, 1984)
Youth Policy Evaluation Manual, UN Economic and Social Commission for
Asia and the Pacific, 1999 – uzeto sa sajta www.life.org.ro/plat
www.coe.int/youth - sajt Saveta Evrope
http://europa.eu.int/comm/youth/whitepaper/index_en.html - omladinski
podsticaj
www.life.org.ro/plat sajt omladinske fondacije LIFE, u kome se nalaze
informacije vezane za LOAP Orada, i izvori na rumunskom jeziku vezani
za stvaranje ovog lokalnog omladinskog akcionog plana; takode i podaci
iz dokumenata o stvaranju lokalnih omladinskih akcionih planova.
PROCITAJ
/ PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
|
|
preuzmi seminarski
rad
u wordu » » »
Besplatni
Seminarski Radovi
|
|