POCETNA STRANA

 
SEMINARSKI RAD IZ MEDICINE
 
OSTALI SEMINARSKI RADOVI IZ MEDICINE
 

PESTICIDI - PRIMJENA I ZAŠTITA

Pesticid (lat. pestis = kuga, pošast, štetnik + caedere = ubiti) je bilo koja tvar ili mješavina tvari namijenjena sprječavanju, uništavanju ili suzbijanju bilo kojeg štetnika, uključujući prenosioce ljudskih ili životinjskih bolesti, štetnih vrsta biljaka ili životinja koje uzrokuju štetu tijekom proizvodnje, preradbe, pohranjivanja, transporta ili trgovine hranom, poljoprivrednim proizvodima, drvetom i drvnim proizvodima kao i stočnom hranom ili koji se pak daju životinjama u svrhu kontrole insekata, paučnjaka ili drugih štetnika u/na njihovom tijelu.
Pojam uključuje tvari koje se koriste u regulaciji rasta biljaka, defolijante, desikante, ili tvari za redukciju broja plodova ili sprječavanja preranog otpadanja ploda, te tvari koje se primjenjuju na usjevima prije ili poslije žetve ne bi li zaštitili proizvod od propadanja tijekom skladištenja i prijevoza.


Vrste pesticida

Slika 1. Vrste pesticida

Mnogo je različitih vrsta pesticida kemijski gledano i s obzirom na njihovu primjenu (slika 1), a od svih pesticida koji se proizvode, njih 90% su organski spojevi.

PODJELA PESTICIDA

PREMA CILJANIM ORGANIZMIMA

-INSEKTICIDI (protiv kukaca)
-LARVICIDI (protiv larvi)
-HERBICIDI (protiv biljaka)
-FUNGICIDI (protiv gljivica)
-BAKTERICIDI (protiv bakterija)
-RODENTICIDI (protiv glodavaca)
-LIMACIDI (protiv puževa)
-AKARICIDI (protiv grinja, crvi)
-NEMATOCIDI (protiv parazita)
-HOMOCID (protiv ljudi)
-DRUGI (protiv algi, lupara, riba, ptica, crva, virusa itd.)

PREMA KEMIJSKOJ VRSTI

-ANTIBIOTSKI
-ARSENOVI
-DIAMIDSKI
-FOSFONATI
-KARBAMATNI
-NIKOTINOIDNI
-NITRATI
-OLOVNI
-ORGANOFOSFORNI
-ORGANOKLORNI
-ORGANOTIOFOSFATNI
-PLINOVITI FUMIGANTI
-PIRETROIDI
-REGULATORI RASTA INSEKATA
-DRUGI ANORGANSKI
-DRUGI ORGANSKI

PREMA PODRUČJIMA NJIHOVA JAVNOG KORIŠTENJA

-JAVNO ZDRAVSTVO
-VETERINARSKA PRAKSA
-ŠUMARSTVO DRVNA
-INDUSTRIJA
- BRODOGRADNJA
- U KUĆANSTVU

Upravo ovoj kategoriji za kućnu upotrebu valja posvetiti posebnu pozornost, jer su široko dostupni i njima mogu rukovati svi odrasli i bez osobne zaštitne opreme.
Moramo biti svjesni da su svi pesticidi otrovi, pa je za rukovanje njima ,uz sav oprez, prijeko potrebno znanje. Gotovo sva otrovanja u poljoprivredi posljedica su nepravilnog rukovanja pesticidima tj. nepridržavanja mjera sigurnosti i osobne higijenu.

PREMA AKUTNOJ TOKSIČNOSTI (Podjela Svjetske zdravstvene organizacije):

-KRAJNJE OPASNI
-ZNATNO OPASNI
-UMJERENO OPASNI
-NEZNATNO OPASNI

NAČINI TROVANJA

Pesticidi ulaze u organizam u obliku para (krutih i tekućih aerosola), tekućem i krutom obliku na tri načina:

PREKO KOŽE

Zbog liposolubilnog karaktera znatne se količine velikog broja pesticida mogu apsorbirati preko nezaštićene kože, ali je takvo unošenje najmanje opasno jer se pranjem otrov može razmjerno lagano i brzo ukloniti. Za taj način unošenja opasniji su tekući preparati (npr. aldrin, dieldrin, lindan, nikotin), što može biti posebno opasno ako dođu u dodir sa sluznicom oka.

DISANJEM

Pare pesticida udišu se i dospijevaju u respiratorni trakt iz kojega se šire sluznicom i krvlju do ostatka organizma. Tim putem ulaze plinoviti preparati. Osim klasičnih fumigansa, kao što su na primjer metilbromid, cijanovodična kiselina, sumporugljik, osobito su opasni organofosforni spojevi. Opasnost od trovanja povećava se povišenjem temperature.

TROVANJE PROBAVOM

Trovanja probavom podrazumijeva unos pesticida gutanjem. Takav način unosa obično se obavlja onečišćenim rukama, pri pušenju, putem onečišćene hrane ili vode.

MJERE ZAŠTITE U KORIŠTENJU PESTICIDA

  1. PROČITAJTE ILI SE RASPITAJTE O PESTICIDU PRIJE NEGO GA KUPITE.
  2. NEMOJTE NIKADA KUPOVATI PESTICIDE OD NEOVLAŠTENIH PRODAVAČA, TE NE KUPUJTE PROIZVODE BEZ NALJEPNICE I UPUTA NA HRVATSKOM JEZIKU.( važno pri primjeni sredstava i ako se dogodi nesreća)
  3. PRIJE NEGO IDETE U POLJE RADITI S PESTICIDIMA PROČITAJTE POZORNO UPUTE VEZANE UZ JEDINIČNO PAKIRANJE I NAPRAVITE PLAN RADA.
  4. NEMOJTE DOPUSTITI DA SREDSTVO KOJE PRIMJENJUJETE DOSPIJE NA SUSJEDOVO IMANJE, A AKO I DOSPIJE VI GA O TOME MORATE OBAVIJESTITI.(najčešće se otrovi prenose na susjedovo imanje, ako ih primjenjujete prskanjem za vjetrovita vremena)
  5. NEMOJTE NIKAD IĆI SAMI OBAVLJATI POSLOVE S PESTICIDIMA. NEKA U BLIZINI BUDE NETKO TKO VAM MOŽE POMOĆI ILI DOVESTI POMOĆ.
  6. NA MJESTU GDJE OBAVLJATE POSAO OBAVEZNO SE PRIDRŽAVAJTE SLIJEDEĆEG:
-ponesite veću količinu čiste vode za slučaj da trebate obaviti ispiranje kože ili očiju nakon što vam je prsnula otopina pesticida u oči ili ste se polili. Neka to bude barem 100 l vode u nekoj bačvi ili u plastičnim spremnicima. Jako dobar izbor je plastična vreća s pipcem, kakvu koriste ljudi u kampovima. Vodu držite na čistom području i ne dopustite da se onečisti vašim poslom.
-ponesite sa sobom propisana sredstva osobne zaštite. Izaberite prikladna i jednostavna sredstva, koja vas mogu zaštiti u većini slučajeva. Ako u uputi ne piše ništa specifično onda će biti dovoljne gumene čizme, plastične rukavice, radna kuta, lagana kabanica i naočale ili štitnik za lice ovisno s kojim sredstvom i na koji način radite(npr. prskanje)
-nemojte škrtariti na sredstvima zaštite. Plastične rukavice odista nisu skupe i vi bi trebali ponijeti nekoliko pari rukavica sa sobom. Kod svakog prekida rada bacite rukavice u vreću za smeće, te operite dobro ruke, lice i ostale dijelove koji su bili otkriveni.
-nemojte čak ni mokriti prije nego li ste oprali ruke ,a da se o jedenju, pijenju ili pušenju i ne govori. I ne samo to! Kada idete jesti ili piti skinite sa sebe svu zaštitnu opremu da ne onečistite jelo i piće njome.
-po završetku posla pospremite ostatke pesticida i zatim čistom vodom isperite čizme, naočale, kabanicu tj. zaštitnu opremu, a dijelove koji nisu više za upotrebu
(npr. rukavice, maske za jednokratnu upotrebu) spremite u vreću koju će te kasnije baciti u smeće.
-operite sve izložene dijelove tijela, prvenstveno ruke i lice. Ako je otrov dospio na druge dijelove tijela onda ih operite već na njivi, a kod kuće se po povratku s polja obavezno istuširajte mlakom vodom, a odjeću koju ste imali na sebi perite odvojeno
-rad s pesticidima je opasan, pogotovo ako se ne pridržavamo mjera osobne zaštite te se rukujući s njima možemo i otrovati. Zapamtite znakove (simptome) otrovanja napisane na uputama. Ako opazite takve znakove nemojte oklijevati. Prekinite posao, jer vaše je zdravlje važnije od prinosa na imanju. Hitno obavite nužno pranje onečišćenih dijelova tijela ili zatražite nečiju pomoć u tome. Presvucite se i potražite pomoć liječnika noseći sa sobom uputu priloženu uz jedinično pakiranje otrova ili spremnik pesticida.

7. NE ULAZITE U TRETIRANO PODRUČJE BEZ ZAŠTITNE OPREME NITI TO SMIJETE DOPUSTITI DRUGIMA. U UPUTI ZA JEDINIČNO PAKIRANJE PIŠE KOLIKO DUGO NAKON TRETIRANJA NITKO NE SMIJE ULAZITI U ONEČIŠĆENO PODRUČJE.

    8. NEMOJTE PRODAVATI TRETIRANE PROIZVODE (npr. povrće i voće) PRIJE NEGO JE PROŠLA KARENCA (označava broj dana koji mora proteći od posljednje primjene nekog pesticida do berbe i tog se roka treba strogo pridržavati ). AKO PRODAJETE ILI DAJETE NEKOME ONEČIŠĆENE PROIZVODE ONDA STE TROVAČ I MOŽDA ČAK I POTENCIJALNI UBOJICA.

9. NE ODBACUJTE PRAZNU AMBALAŽU U OKOLIŠ, JER TIME ČINITE VIŠESTRUKE ŠTETE OKOLIŠU I LJUDIMA.

RAZNOLIKOST PESTICIDA

INSEKTICIDI

-KLORIRANI UGLJIKOVODICI
-ORGANOFOSFORNI SPOJEVI
- KARBAMATI

KLORIRANI UGLJIKOVODICI

(aldrin, dilan, lindan, dikofol, endrin, klordan, dieldrin, toksafen, heptaklor i heksaklorofen).
Insekticidi iz skupine kloriranih ugljikovodika različite su kemijske građe i učinaka. U organizam mogu ući na sva tri načina: inhalacijom, ingestijom i preko kože. Otapala za masti pospješuju njihovu apsorpciju preko kože, a neki prodiru kroz kožu i kad su u obliku praška. Zbog topljivosti u mastima posjeduju afinitet za upijanjem u masne organe, gdje se mogu odlagati u velikim koncentracijama bez uočljivih posljedica. U uslovima naglog metaboličkog iskorištenja tjelesnih masti, deponirane količine kloriranih ugljikovodika mogu izazvati simptome akutnog trovanja.
Klorirani ugljikovodici djeluju na CNS (središnji živčani sustav). Ovisno o količini otrova koja prodre u organizam, simptomi akutnog trovanja pojavljuju se nakon nekoliko minuta ili tokom nekoliko sati. Pojavljuju se grčevi, mučnina, povraćanje, proljev, glavobolja, vrtoglavica, pojačana salivacija, katkad krvarenje iz nosa. Česte su parestezije jezika i usana, hiperestezija lica i udova te preosjetljivost na vanjske podražaje. Ako se inhalira takav insekticid, nastaje upala sluznice disajnih puteva i očiju. Tim se simptomima, u slučaju težeg trovanja, pridružuju toničko-klonički grčevi, a smrt uslijedi zbog paralize disanja.
Kronična trovanja nastaju nakon duže izloženosti malim količinama otrova. Za kronično trovanje karakteristično je oštećenje jetre i bubrega. Neki klorirani ugljikovodici koji se primjenjuju kao insekticidi (npr. heksaklorin, aldrin, heptaklor) lako prelaze placentu i mogu toksično djelovati na plod.
Specifičnog antidota nema. Kontaminiranu kožu treba dobro isprati vodom i sapunom.

DDT (diklor-difenil-triklor-etan)

Jedan je od najpoznatijih pesticida - insekticida, čija uporaba datira od 1939. godine, iako je prvi puta sintetiziran još 1873. godine. U vrijeme drugog svjetskog rata, zbog svoje "apsolutne neškodljivosti" primjenjivan je kao sredstvo za higijenu u borbi protiv ušiju i tifusa, te u obliku praha nanošen na kožu ljudi: vojnika, izbjeglica i zatvorenika.
Koncem osamdesetih godina prošlog stoljeća zabranjena je uporaba DDT-a u mnogim europskim zemljama, kao i u SAD . Nažalost proizvodnja i primjena DDT je još uvijek nastavljena u mnogim zemljama trećeg svijeta.

Prvi puta, u svibnju 2001. godine konvencijom Ujedinjenih Naroda "Stockholm Convention on Persistant Organic Pollutants" širom svijeta se zabranjuje proizvodnja i primjena DDT, osim u slučajevima borbe protiv epidemija uz posebno odobrenje WHO (Svjetske zdravstvene organizacije).

I dok se u posljednjih 10 godina u zapadnoj Europi i SAD bilježi značajan pad koncentracije DDT u svim humanim probama, stanovnici arktičkog područja, koji gotovo nikada niti nisu upotrebljavali DDT, sve više su izloženi njegovom štetnom djelovanju. Vjetar, padaline i morske struje prenose DDT i njegove razgradne produkte prema sjevernim morima. U hladnim sjevernim područjima ove kemikalije gotovo ne isparavaju, niti se dalje razgrađuju.

DDT se u većim količinama nagomilava u ribama koje stanovnici Arktika upotrebljavaju u prehrani te je u zemljama tih područja na snazi osobito stroga zabrana upotrebe DDT-a-DDT je topljiv u mastima, te se nagomilava u nadbubrežnim žlijezdama, štitnjači i testisima. Relativno velike količine nalaze se i u jetrima, bubrezima, te crijevnoj masnoći. Masno tkivo djeluje kao biološki pojačivač djelovanja DDT za oko 100 puta.

Najveću toksičnost DDT pokazuje prilikom oralnog uzimanja. Pri tome nastaju znaci trovanja kao što su preznojavanje, gubitak osjeta na usnama i jeziku, glavobolja i mučnina. Pri uzimanju većih doza dolazi do smetnji u ravnoteži, pomućenja svijesti različitog stupnja, grčeva, kao i smetnji srčanog ritma.

ORGANOFOSFORNI SPOJEVI

(Paration, malation, diazinon, fosfamidon, fosdrin, klortion, gution, diptereks, tionazin, šradan, etion, karbofonotion i klorpirifos)
Ti spojevi čine veliku skupinu vrlo aktivnih insekticida, ali imaju i široku primjenu kao akaricidi i larvicidi. Većina organofosfornih spojeva brzo se resorbira ingestijom, inhalacijom i preko intaktne kože.
Svi preparati te skupine su derivati fosforne kiseline. Najmoćniji predstavnik, sa najširim spektrom djelovanja jest paration. Od ostalih organofosfornih preparata najčešće se upotrebljavaju malation, diazinon, fosfamidon, fosdrin, klortion, gution, diptereks, tionazin, etion, karbofonotion i klorpirifos.
Ulaskom u organizam organofosforni spojevi uzrokuju ireverzibilnu inhibiciju kolinesteraze - enzima važnog za transmisiju nervnih impulsa preko sinapsa u CNS-u, neuromuskularnim spojevima i djelomično u simpatičkom živčanom sustavu. Trovanje antikolinesteraznim spojevima je posljedica akumuliranog acetilkolina koji djeluje i na muskarinske i na nikotinske receptore. Inhibicija kolinesteraze u početku dovodi do hiperstimulacije, posebno parasimpatičnog živčanog sustava
i neuromuskularnih sinapsi, a nakon toga slijedi blokiranje zahvaćenih sinapsi.
Znaci akutnog trovanja očituju se kontrakcijom bronhalnih mišića, pojačanom salivacijom, suzenjem, znojenjem, bronhalnom hipersekrecijom, povećanim motilitetom i sekrecijom gastrointestinalnog trakta, nesanicom, nepravilnim kontrakcijama mišića (posebno mimične muskulature), poremećenom koordinacijom, a pri teškim otrovanjima nastupa arefleksija, cijanoza, edem pluća, koma i smrt od asfiksije.
Budući da se kolinesteraza regenerira vrlo sporo, učestala prekomjerna izloženost pokazat će kumulativni inhibitorni učinak na kolinesterazi. Aktivnost će se postupno smanjivati i kod nivoa od oko 30% početne aktivnosti razvit će se slika trovanja. "Presimptomatsko" smanjenje kolinesteraze u serumu iskorišćuje se pri kontroli ljudi koji rade sa organofosfornim spojevima, kao objektivni znak prekomjerne apsorpcije otrova prije nego što se razviju znaci oštećenja živčanog sustava.
Organofosforni spojevi brzo se razgrađuju u organizmu i eliminiraju pretežno urinom. Specifični antidot za muskarinske, a dijelom i centralne učinke acetilkolina je atropin u velikim količinama, 1-2 mg svaki sat i.v., dok se ne postignu velike koncentracije, čak i do 12 mg atropina. U svrhu stimuliranja regeneriranja kolinesteraze može se dati pralidoksim klorid.

KARBAMATI

(sevin, karbaril, TMTD, maneb, vapam, ziram)
To su preparati karbaminske kiseline među kojima se najviše primjenjuju spojevi iz grupe N-metilnih derivata (sevin, karbaril), ditiokarbamata (TMTD, maneb, vapam, ziram) i drugi. Karbamati su po svom djelovanju slični organofosfornim spojevima, ali su reverzibilni inhibitori kolinesteraze. Za sliku trovanja karakteristično je pojačano izlučivanje sline, pojačano znojenje, premorenost, podrhtavanje mišića i grčevi. Ti spojevi, međutim, izazivaju upozoravajuće simptome u dozama koje su daleko od opasnih pa se izložene osobe mogu na vrijeme ukloniti. Stepen izloženosti karbamatnim pesticidima može se utvrditi mjerenjem aktivnosti kolinesteraze u krvi. Atropin je djelotvorni antidot.

SPOJEVI ARSENA

Spojevi arsena sporo se izlučuju iz organizma pa su poznati kao kumulativni otrovi. Od simptoma se obično pojavljuje nadražaj kože, sluznica gornjih disajnih puteva i očiju, povraćanje, proljev, bolovi u trbuhu i često mokrenje. Prilikom teških trovanja dolazi do smanjenja krvnog pritiska,, gubitka svijesti, grčevi i smrti zbog paralize centra za disanje. Uz simptomatsku terapiju daje se BAL (dimerkapto-propanol).

NIKOTIN

Nikotin je jaki inhalacijski, probavni i kontaktni otrov. U početku stimulira, a zatim dovodi do depresije simpatičkih i parasimpatičkih ganglija. Simptomi akutnog trovanja su glavobolja, vrtoglavica, mučnina, povraćanje, smetnje vida i sluha, poremećenje koordinacije pokreta i mentalna poremećenost. Kao djelotvorni antidot upotrebljava se parpanit.

NATRIJEV CIJANID

Natrijev cijanid, cijanovodična kiselina i njezine soli služe kao fumigansi u zatvorenim prostorima. U organizam ulaze inhalacijom i preko kože. Njihovo je djelovanje opisano u poglavlju o profesionalnim otrovanjima plinovima zagušljivcima.

UGLJIKOVDIFULFID

CS2 je vrlo jak otrov CNS-a. Kratkotrajna ekscitacija brzo prelazi u depresiju i konvulzije, a smrt nastane zbog paralize disanja. Kronična izloženost subletalnim koncentracijama izaziva trajne promjene u smislu neuritisa, paralize, smetnji vida, parkinsonizma, gastrointestinalnih smetnji i anemije.

RODENTICIDI

Trovanja rodenticidima najčešće su slučajna, a rjeđe je riječ o profesionalnim otrovanjima pri akcijama deratizacije.
Otkrićem skupine antikoagulantnih rodenticida na bazi kumarinskih derivata (warfarin, tomorin) dobivena su djelotvorna sredstva za uništavanje glodavaca. Antikoagulantni rodenticidi inhibiraju stvaranje protrombina u jetri uzrokujući hipoprotrombinemiju, vaskularna oštećenja, unutarnja i vanjska krvarenja i anemiju.
Za čovjeka je dovoljna opetovana izloženost u miligramskim količinama da se razvije hemoragička dijateza i anemija. Terapijski dolazi u obzir davanje vitamina K i C, preparata željeza i transfuzije krvi.
Kao rodenticidi mogu se upotrijebiti i spojevi barija, talija i fosfora koji uzrokuju probavne smetnje, oštećenja parenhirnatoznih organa i CNS-a.

AKARICIDI

(Fenkapton, Klorocid i Etiol)
U skupinu akaricida ubrajaju se neki već spomenuti insekticidi, ali i fungicidi, npr. neki organski spojevi fosfora i sredstva na bazi sumpora. Najviše se upotrebljavaju fenkapton, klorocid i etiol. Selektivni akaricidi odlikuju se niskom toksičnošću za sisavce.

FUNGICIDI

Fungicidna sredstva najčešće su na bazi bakra, sumpora, organskih spojeva žive i ditiokarbamata. Toksikološki je značajna profesionalna ekspozicija živinim fungicidima. Simptomi akutnog lokalnog djelovanja očituju se nadražajem kože i dermatitisom, ali može doći i do sustavnog djelovanja jer se živa može resorbirati i preko kože, šta može dovesti do akutnog, ali i kroničnog trovanja (opisano u
poglavlju o toksikologiji žive). Kao što je već spomenuti, u nas se živini fungicidi više ne koriste.

HERBICIDI

Potencijalno opasni herbicidi proizvedeni su na bazi dinitro spojeva, ali se radi uništavanja korova primjenjuje i natrijev arsenit, ali i natrijev i kalijev cijanid. Treba uzeti u obzir da su trovanja često uzrokovana i otapalima i razređivačima za herbicide.

KORIŠTENI IZVORI INFORMACIJA

http://www.hzt.hr/arhiva/otrovanja pesticidima.html
http://www.poliklinika-harni.hr/Pesticidi.aspx
http://www.vasdoktor.com/medicina-rada/1381 -pesticidi
http://www.texascenter.org/almanac/Land/PESTICIDESP1.html

 

PROČITAJ / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI:
ASTRONOMIJA | BANKARSTVO I MONETARNA EKONOMIJA | BIOLOGIJA | EKONOMIJA | ELEKTRONIKA | ELEKTRONSKO POSLOVANJE | EKOLOGIJA - EKOLOŠKI MENADŽMENT | FILOZOFIJA | FINANSIJE |  FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZANSKI    MENADŽMENT | FINANSIJSKI MENADŽMENT | FISKALNA EKONOMIJA | FIZIKA | GEOGRAFIJA | INFORMACIONI SISTEMI | INFORMATIKA | INTERNET - WEB | ISTORIJA | JAVNE FINANSIJE | KOMUNIKOLOGIJA - KOMUNIKACIJE | KRIMINOLOGIJA | KNJIŽEVNOST I JEZIK | LOGISTIKA | LOGOPEDIJA | LJUDSKI RESURSI | MAKROEKONOMIJA | MARKETING | MATEMATIKA | MEDICINA | MEDJUNARODNA EKONOMIJA | MENADŽMENT | MIKROEKONOMIJA | MULTIMEDIJA | ODNOSI SA JAVNOŠĆU |  OPERATIVNI I STRATEGIJSKI    MENADŽMENT | OSNOVI MENADŽMENTA | OSNOVI EKONOMIJE | OSIGURANJE | PARAPSIHOLOGIJA | PEDAGOGIJA | POLITIČKE NAUKE | POLJOPRIVREDA | POSLOVNA EKONOMIJA | POSLOVNA ETIKA | PRAVO | PRAVO EVROPSKE UNIJE | PREDUZETNIŠTVO | PRIVREDNI SISTEMI | PROIZVODNI I USLUŽNI MENADŽMENT | PROGRAMIRANJE | PSIHOLOGIJA | PSIHIJATRIJA / PSIHOPATOLOGIJA | RAČUNOVODSTVO | RELIGIJA | SOCIOLOGIJA |  SPOLJNOTRGOVINSKO I DEVIZNO POSLOVANJE | SPORT - MENADŽMENT U SPORTU | STATISTIKA | TEHNOLOŠKI SISTEMI | TURIZMOLOGIJA | UPRAVLJANJE KVALITETOM | UPRAVLJANJE PROMENAMA | VETERINA | ŽURNALISTIKA - NOVINARSTVO

preuzmi seminarski rad u wordu » » »

Besplatni Seminarski Radovi