| POL SEZANPol Sezan (19. januar 1839.- 22. oktobar 1906.), bio 
        je francuski slikar čije delo predstavlja prelaz između impresionizma 
        krajem 19. veka i kubizma sa početkom 20. veka. Bio je jedna od najznačajnijih 
        ličnosti francuskog i evropskog slikarstva, sa presudnim uticajem na njegov 
        dalji razvoj. Istoričari umetnosti su ga svrstali u postimpresionizam, 
        zajedno sa Van Gogom i Gogenom.   
  OBRAZOVANjERodio se na jugu Francuske u bogatoj porodici kao vanbračno dete prodavca 
        šešira i kćerke jednog zanatlije. Osnovna škola Sv. Josipa bila je za 
        Sezana prvi kontakt sa običnim svetom, jer se do tada njegov svet svodio 
        na porodicu, sa snažnim uticajem oca, koji je u međuvremenu, već postao 
        uspešan bankar. Od 1952. godine studira na gimnaziji a u internatu se 
        sprijateljio sa Emilom Zolom koji će postati jedan od njegovih najvećih 
        prijatelja i sa kojim će kasnije razmenjivati pisma o umetnosti. Godine 1857. upisuje se na besplatnu školu crtanja i tu se susreće sa 
        mnogim umetnicima. Maturirao je posle drugog pokušaja, te iako ga interesuje, 
        muzika, literatura i slikarstvo, posle mature se upisuje, zbog očeve želje, 
        na pravo koje nije voleo, ali ne prestaje da pohađa školu crtanja. Njegov 
        otac je platio da ne ide u vojsku. Nadu da će jednoga dana postati slikar, 
        potkrepila je pohvala njegove uljane slike u školi crtanja.   Autoportret
 PUT U PARIZ
Godine 1860. pomoću majke i sestre Marije od oca dobija dozvolu da studira 
        u Parizu umetnost. Kada njegov otac ustanovljava da nema talenat da ga 
        nasledi u bankarstvu, dozvoljava mu da ode u Pariz. Tu se susreće sa Kamij 
        Pisarom i drugim Impresionistima i upravo on utiće na Sezana, a nekada 
        su i zajedno slikali.  Sezan je pohađao kurseve slikanja, ali ipak nije primljen u školu lepih 
        umetnosti u Parizu, i vraća se kući. Od 1862. godine kupuje atelje u Parizu 
        i živi samo za slikarstvo. Upoznaje se sa Alfred Sislem, Ogist Renoarom 
        i Klod Moneom.  Kao dvadesetopetogodišnjak prilaže svoja dela za "salon", ali 
        ih komisija koja je radila po konzervativnim principima akademizma, nije 
        prihvatila. Slična odbijanja je doživela i grupa ostalih impresionista. 
       Sa impresionistima se susreće na susretima " Salona nezavisnih" 
        i njegove slike su prvi put izložene na ovakvom salonu 1863. godine. Oficijalni 
        salon i dalje ne prima njegove slike. Godine 1874. i 1877. izlaže na izložbama 
        impresionista ali se njegova dela susreću sa neshvatanjem i postaju izvori 
        podsmeha kritičara. Sezan se povlači i distancira od svojih prijatelja 
        i odlazi kući u Eks an Provans. Godine 1886. njegov otac se konačno ženi 
        sa njegovom majkom, i nakon toga odmah umire, a Sezan i njegove sestre 
        se obogaćuju.  Sezan je sve više usamljen, 1895. prodavac i skupljač slika Volard, organizuje 
        Sezanovu prvu samostalnu izložbu. Sezan i dalje živi samo za svoju umetnost. 
        1897.godine umire i njegova majka.  KRAJ ŽIVOTA
Sezan kupuje svoj atelje u Eks an Provans i živi u njemu samo sa svojom 
        sluškinjom, jer izolaciju smatra za uslov svog rada. Od 1900. godine ne 
        napušta svoj atelje, i u ovo doba on postaje konačno poznat. U 67. godini 
        života umire od jake upale pluća. 1907. godine njegova dela postižu veliki 
        uspeh.
   Mrtva priroda sa jabukama
  DELOU svom delu je pre svega slikao pejzaže, portrete i mrtvu prirodu. Prirodu 
        nije predstavljao verno, već kroz igru svetlosti i senke dajući mnogo 
        pažnje na strukturu slike. Pejzaže je pojednostavljao na geometrijske 
        oblike i upotrebljavao je neočekivane senke i zbog toga ga možemo smatrati 
        predstavnikom kubizma. Njegovi likovi su bez pokreta, bez izraza i mimike.
   Kartaš
  Kupačice
   Vaza sa cvećem
  ZAKLjUČAK Za svog života nije smatran za velikog umetnika i susretao se sa pogrdbama 
        i uvredama jer se razlikovao od dotadašnjih umetnika, njegova umetnost 
        je bila nova, neubičajena i neshvaćena. Javnost je počela da voli njegove 
        slike, tek kada je prevazišla mišljenje da tu idu samo nekomletnosti i 
        fleke na slikama. On je spojio boju i prostor na novi način i time uticao 
        na slikarstvo 20. veka.  
        
           
            |  
                 
                  
                  
                   
                    PROCITAJ 
                    / PREUZMI I DRUGE SEMINARSKE RADOVE IZ OBLASTI: |   
            |  |   
        
        
       preuzmi 
        seminarski rad u wordu » » »  
          Besplatni Seminarski 
        Radovi SEMINARSKI RAD 
  
 |